Linkovi

Berlin slavi četvrt veka od pada zida


Ljudi prolaze pored osvetljenih balona - umetničkog projekta 'Lichtgrenze 2014'.
Ljudi prolaze pored osvetljenih balona - umetničkog projekta 'Lichtgrenze 2014'.

Velike ulične proslave planirane su u glavnom gradu Nemačke ovog vikenda u znak obeležavanja 25. godišnjice pada Berlinskog zida.

Za razliku od ranijih godišnjica, vlasti su saopštile da će se ove godine slaviti ujedinjena Nemačka. Ali za starije generacije, sećanja na zid i njegovo rušenje i dalje su urezana u njihovim mislima.

Burkhart Fajgl bio je jedna od najtraženijih osoba u Istočnoj Nemačkoj. Stanovnik Zapadnog Berlina tokom šezdesetih godina prošlog veka, Fajgl je pomagao u kopanju tunela ispod Berlinskog zida. Ovo je poslednji preostali tunel.

“Pitao sam svakog begunca da li se plaši i nijedan nije rekao da je uplašen tokom bekstva. Oni su samo mislili da to mora da uspe i da moraju da se ponašaju korektno.”

Fajgl je bio specijalista za krivotvorenje pasoša. On je preradio Kadilak u kojem je skrivao ljude ispod haube. Stotine su pobegle na Zapad zahvaljujući njegovoj genijalnosti.

“To je bio posao mog života. Želeo sam da ljudi budu slobodni. Kako bi mogli da razmišljaju slobodno. I da govore slobodno. I to su postajali, a za mene je to bilo veoma emotivno iskustvo.”

Tunel, jedan od mnogih, prostirao se ispod ulice Hajdelberg. Danas, postoji malo dokaza o značaju ovog puta u istoriji. Ali tokom 60-tih, komunističke vlasti nisu više mogle da tolerišu prelaske istočnih Nemaca na zapad. U avgustu 1961., Istočna Nemačka je podigla utvrdjenja oko Zapadnog Berlina. Tokom narednih godina, snažno utvrđen zid sagradjen je kroz ceo grad. Na spomeniku Berlinskom zidu, autentični delovi su sačuvani. Aksel Klausmajer je direktor muzeja.

“Bilo je potpuno strašno. Čitava nacija je bila šokirana. I niko nije mogao da veruje da ceo jedan grad može da bude podeljen preko noći.”

Zvanično, 138 ljudi poginulo je u pokušaju da pređe zid. Udruženja žrtava navode da je broj nastradalih bliži brojki od 700. Ali krajem osamdesetih godina, pokretačka snaga je stvorena protiv istočnonemačke vlade. Protesti koji su počeli u Lajpcigu, proširili su se do istočnog Berlina. Kada su vlasti olakšale zabranu putovanja, desetine hiljada okupile su se sa istočne strane zida. 9.novembra 1989. godine, zid je probijen, bez i jednog ispaljenog metka. Dvadeset pet godina kasnije, sećanja izazivaju snažne emocije. Izolde Nedbal živela je u istočnom Berlinu.

“U to vreme imali smo automobil Trabant. Dovezli smo se do ovde, poveli smo decu sa nama i jednostavno posmatrali sve što se događa. Zaplačem kada samo pomislim na to.”

25-a godišnjica pada Berlinskog zida, i kraj terora i patnje koji je taj čin doneo, šansa je za Nemačku da proslavi uspešno ponovno ujedinjenje. Rudolf Zajter bio je šef kabineta tadašnjeg kancelara zapadne Nemačke, Helmuta Kola.

“Mislim da je to uspešna priča istorijskih razmera. Mnoge oblasti cvetaju, narod se ujedinio, ljudi se kreću sa zapada na istok, sa istoka na zapad, a mladi ljudi se osećaju kao Nemci.“

Ovog vikenda, niz osvetljenih balona sa helijumom osvetliće trasu bivšeg zida. Velike ulične zabave koje su planirane, odslikaće slavlje od pre 25 godina, osvita novog poglavlja u istoriji.

XS
SM
MD
LG