Linkovi

Spor oko istraživanja nafte i gasa


Naftna bušotina u SAD
Naftna bušotina u SAD

Američki institut za naftu traži od američkih zakonodavaca da promene – kako tvrdi - restriktivne propise koji će povećati energetsku zavisnost i smanjiti broj radnih mesta za američke radnike. Takođe traži da predsednik Barak Obama odobri izgradnju džinovskog naftovoda od Kanade.

Sjedinjene Države imaju ogromne energetske izvore, među kojima su još netaknute rezerve prirodnog gasa i uglja.

Više od Saudijske Arabije, više od Rusije, više od Kine, više od Irana, Iraka, Libije i Kuvajta zajedno.“

Džek Džerard je predsednik Američkog instituta za naftu. Na sastanku direktora iz tog sektora, proteklih dana, on je rekao da na putu prema američkoj energetskoj bezbednosti i otvaranju hiljada radnih mesta, stoji jedino neodlučnost administracije predsednika Obame da otvori istraživanje nafte i gasa.

Naftna trgovinska grupacija je pokrenula reklamnu kampanju za pretvaranje energetske proizvodnje u izbornu temu. Grupacija takođe vrši pritisak na predsednika Obamu da odobri izgradnju velikog naftovoda kojim bi do rafinerija u Teksasu prolazilo 700 hiljada barela kanadske sirove nafte dnevno.

Nadamo se i ohrabreni smo da će on doneti potvrdnu odluku i tako odmah stvoriti 20 hiljada novih radnih mesta za Amerikance i omogućiti otvaranje još pola miliona poslova u Sjedinjenim Državama do 2030.“

Borci za zaštitu životne sredine odbacuju te tvrdnje. Oni kažu da bi nafotovod „Kistoun XL“ dugačak gotovo tri hiljade kilometara, izazvao nepopravivu štetu. Pat Spers je predstavnik indijanskog plemena iz Južne Dakote.

„Protivimo se zbog zagađenja životne sredine, pre svega zbog opasnosti od izlivanja nafte duž naftovoda ‘Kistoun’.“

Institut za naftu tvrdi da bi projekat vredan sedam milijardi dolara bio jedan od najbezbednijih na svetu. Ali analitičar Džefri Stajls kaže da je to u svakom slučaju gubitnička situacija za predsednika koji je suočen sa dvostrukim pritiskom – sindikata i boraca protiv zagađenja.

Odlaganje odluke do izbora deluje kao najbolje rešenje, ali mislim da će on sada biti prisiljavan da donese odluku, a šta god da odluči, neko će biti nezadovoljan.“

Na drugoj strani, Stajls kaže da bi jak domaći energetski program mogao da zaštiti Sjedinjene Države od uticaja geopolitičkih problema u nekim od zemalja koje proizvode najviše nafte na svetu.

„Iran preti zatvaranjem Ormuškog moreuza zbog akcija koje se preduzimaju protiv Teherana, zbog iranskog nuklearnog programa, a tu je i niz drugih faktora. Postoje isto tako i problemi u Nigeriji, a sve to je klasična slika promenjivog naftnog tržišta.“

Cene nafte su naglo skočile posle izliva nezadovoljstva u naftom bogatoj Nigeriji zbog ukidanja subvencija na gorivo i kada su iranski vojni lideri zapretili da će uzvratiti na ekonomske sankcije zatvaranjem Ormuškog moreuza. Taj uski prolaz koriste svetski tankeri za transport gotovo 40 odsto svetske nafte.

XS
SM
MD
LG