Linkovi

Sumorna situacija na Praznik rada


Praznik rada u SAD obilježava visoka stopa nezaposlenosti
Praznik rada u SAD obilježava visoka stopa nezaposlenosti

Neki Amerikanci danas imaju neradni dan i proslavljaju Praznik rada. Godišnjim slavljem se tradicionalno označava kraj leta, ali je to i dan posvećen doprinosu američkih radnika ekonomskom i socijalnom blagostanju zemlje. Ali za milione nezaposlenih Amerikanaca na današnji Praznik rada, nema mnogo razloga za slavlje. U kakvoj su situaciji rad i radnici u Sjedinjenim Državama?

Parade na Praznik rada širom zemlje – to je prilika za uživanje u poslednjim danima leta i slavljenje vrlina napornog rada. Ali 2011, to je i podsetnik na tešku ekonomsku situaciju. Gari Bartles je ekonomista u Institutu „Brukings“.

„Proteklih desetak godina, situacija ne deluje povoljno za prosečne radnike.“

Gotovo 25 miliona Amerikanaca je ili nedovoljno zaposleno ili teško dolazi do posla. A čak i za one koji su zaposleni, Bartles kaže da vode tešku borbu za održanje.

„Velika razlika danas, u poređenju čak i sa situacijom pre pet godina, jeste dramatično slabljenje sindikata u Sjedinjenim Državama.“

Sindikati su svojevremeno predstavljali više od trećine svih američkih radnika. Ali posle decenije smanjivanja članstva i nedavnih pokušaja nekih država da oduzmu sindikatima pravo na pregovaranje, današnje sindikalne organizacije predstavljaju svega 12 odsto američkih radnika.

Predsednik AFL-CIO Ričard Trumka
Predsednik AFL-CIO Ričard Trumka

Najveći sindikat u zemlji se bori da sačuva prava. Predsednik AFL-CIO, odnosno Američke federacije rada i Kongresa industrijsikih organizacija, Ričard Trumka, kaže da je to deo usaglašenih napada republikanaca koji žele da oslabe radničke organizacije.

„Mi se ljutimo na sve koji kažu da su najbolje godine za Ameriku prošle, da našim sugrađanima ne možemo da obezbedimo dobar posao, da ne možemo da im damo zravstveno osiguranje, da ne možemo da im obezbedimo penziju i da moramo da smanjimo američki san u najbogatijoj zemlji na svetu, odbijamo to da prihvatimo.“

Ali taj san milionima Amerikanaca izmiče. 46-ogodišnja samohrana majka Lin Boskez, kaže da nikada u dužem periodu nije bila bez posla. Ali u proteklih pet meseci, bivša reklamna mendažerka je prisiljena da se osloni na pomoć porodice.

„Moja porodica je uvek spremna da pomogne, ali nikada nisam finansijski zavisila od nje, tako da je ovo prvi put u životu da moram da se oslonim na porodicu, i bez obzira što su oni u tom pogledu veoma dobri, ja se ne osećam dobro.“

Neki kažu da su Lin i drugi, žrtve globalnog prestrojavanja. Vinsent Rejnhart iz konzeravtivno orjentisanog Instituta „enterprajz“, kaže da globalizacija niveliše ceo teren i da Amerikanci treba da se prilagode.

„To je loša vest koja stiže sa otvaranjem naše ekonomije – pojedine relativne nadnice idu dole, jer te robe i uslige mogu da se proizvode drugde. Prema tome, ako se sindikati drže starog modela, koji se tiče realnih nadnica, doživeće opadanje članstva, jer ti poslovi jednostavno odlaze u inostranstvo.“

Ekonomisti kažu da američka ekonomija naprosto ne raste dovoljno brzo, da bi nadoknadila više od osam miliona radnih mesta izgubljenih od početka velike recesije. Ali pristalica sindikata, Stiv Soul, uveren je da će Amerikanci izdržati.

„Mislim da smo mi vrlo čvrsta sorta i bez obzira što smo ušli u kratak period opadanja, veoma sam optimističan u pogledu sposobnosti američkog radnika da predvodi svet u svemu što je povezano sa radom, kao što smo to činili i do sada.“

Pod udarom nepovoljnih anketa zbog nedovoljnog broja novih radnih mesta i stagniranja ekonomije, predsednik Barak Obama se nada da će obnoviti klonuli optimizam nacije obelodanjivanjem velike poslovne inicijative u četvrtak. Ali svega nešto više od godine pre narednih predsedničkih izbora, mnogi tvrde da će biti teško doći do političkog sporazuma na Kapitol hilu, možda isto kao i do dobro plaćenog radnog mesta.

XS
SM
MD
LG