Linkovi

Stent: Američko-ruski odnosi pod lupom


Endžela Stent, profesorka na univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu
Endžela Stent, profesorka na univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu

U posthlanodratovskom periodu četiri američka predsednika pokušala su takozvano resetovanje veza sa Moskvom, ali nijedno nije uspelo, kaže Endžela Stent, profesorka na uglednom univerzitetu Džordžtaun u Vašigtona

Autorka nedavno objavljene knjige „Limitirano parnerstvo : Američko-ruski odnosi u 21. veku“ u razgovoru za Glas Amerike ističe da se spoljnopolitički pogledi dve sile ni u čemu ne poklapaju.

Stent: “Sjedinjene Države veruju u ideju da dve strane mogu istovremeno da budu na dobitku. Rusija i dalje veruje u svet pobednika i gubitnika, da je nemoguće uspostaviti produktivne američko-ruske veze koje nisu krojene po ruskoj meri, što podrazumeva poštovanje ruskih interesa u bivšem sovjetskom prostoru.”

Glas Amerike: Vladimir Putin se izgleda zalaže za interesne sfere kao za vreme Hladnog rata?

Stent: “Rusija smatra da SAD imaju pravo na uticaj, recimo u Cetralnoj i Latinskoj Americi. Tako je oduvek bilo i Rusija to poštuje, kao što Moskva očekuje od Amerike da prihvati rusku sferu interesa, ili kako to Putin naziva, privilegovanu sferu interesa na postsovjetskom prostoru, baš kao što je to bilo za vreme Hladnog rata kada su Amerika i SSSR prećutno priznavale uzajamne sfere uticaja.”

Glas Amerike: Putin često ističe da Rusija poštuje međunarodni status quo. Da li je to tačno?

Stent: “S jedne strane jeste, ali s druge strane razvoj događaja u Ukrajini pokazuju da Rusija u stvari ne predstavlja status quo silu, već smatra da ima legalne osnove za reviziju međunarodnog poretka univerzalno prihvaćenog po okončanju Hladnog rata 1991.”

Glas Amerike: Zašto Putin smatra da ima pravo na podrivanje svetskog poretka?

Stent: “On smatra da je do pada Sovjetskog Saveza došlo pod mutnim okolnostima, što je tačno, kao i da se sporazumi predsednika Borisa Jelcina o nezavisnosti Ukrajine i Belorusije, postignut decembra 1991, kose sa međunarodnim pravom. Stoga, Rusija može da ih revidira. Putin veruje da ima dužnost da okuplja slovenske zemlje, kao što su Belorusija i Ukrajina.”

Glas Amerike: Kako ruska javnost gleda na ulogu Moskve u Ukrajini?

Stent: “Mnogi Rusi ne priznaju Ukrajinu, već je oduvek smatraju integralnim delom Rusije. Po njima Moskva se ne bavi destabilizacijom Ukrajine, jer kao što je Putin još 2008. rekao Džordžu Bušu, Ukrajina ‘uopšte nije zemlja’. Njen zapadni deo je oduvek bio deo Istočne Evrope, dok istočni pripada Rusiji. Prema Putinu, Ukrajina nije legitimna zemlja.”

Glas Amerike: Ukrajina je znači više unutrašnje nego spoljnopolitičko pitanje za Rusiju?

Stent: “Mislim da je jedno i drugo. Na primer, aneksija Krima uživa ogromnu domaću podršku. Putina u tome podržava 80 odsto Rusa. S druge strane, to je i međunarodno pitanje, jer je Putin svojim akcijama u proteklih godinu dana jasno predočio Zapadu, NATO-u i Evropskoj Uniji da nemaju apsolutno nikakvo pravo na dalju ekspanziju u bilo kom delu bivšeg sovjetskog prostora, a naročito da zemlje u tom prostoru ne bi smele da potpadnu pod uticaj Evropske unije.”

Glas Amerike: Da li Rusija namerava da destabilizuje i granice takozvanog NATO prostora?

Stent: “Putin u izvesnom smislu izaziva NATO da dokaže da Član 5 Severoatlantskog saveza, koji predviđa kolektivnu odbranu svake članice od napada, može i da se sprovede. Svi znamo da SAD neće rat sa Rusijom. Reč je o dve nuklearne sile. Deo te probe su ruske akcije u Ukrajini i na drugim mestima. To posebno uznemirava baltičke zemlje.”

Glas Amerike: Da li bi SAD trebalo da vode trezveniju politiku prema Rusiji?

Stent: “Mislim da bi SAD od sada trebalo da se pomire sa činjenicom da ne mogu da resetuju bilateralne odnose sa Rusijom, bar ne sa Putinom, odnosno do dolaska nove ličnosti, ali i nove vlade koja će se založiti za promenu sadašnjeg kursa.”
XS
SM
MD
LG