Linkovi

Obamini izgledi da postigne mir na Bliskom istoku


Predsednik Obama sa članovima svog tima za bliskostočnu politiku.
Predsednik Obama sa članovima svog tima za bliskostočnu politiku.

Nijedan predsednik Sjedinjenih Država nije uspeo da postigne trajni mir na Bliskom istoku, iako su neki bili uspešniji od drugih. Dok se Izraelci i Palestinci spremaju da obnove direktne razgovore, pogledajmo šta su postigli prethodni predsednici i da li je Barak Obama u boljoj situaciji da postigne mir od svojih prethodnika.

Brojni lideri, brojni pokušaji... ali na Bliskom istoku još nema trajnog mira.

Specijalni izaslanik predsedika Baraka Obame za Bliski istok, Džordž Mičel, kaže da to ne bi trebalo da obeshrabri Sjedinjene Države.

Mir je u toj meri važan, tako da jednostavno – zaista ne preterujem – toliko je dragocen, da ovo mora da se nastavi bez obzira na prethodne neuspehe.“

Predsednik Obama je u govoru u Kairu, šest meseci pošto je postao predsednik, obećao da će insistirati na dvodržavnom rešenju.

To je u izraelskom interesu, palestinskom interesu, američkom interesu i interesu sveta. Zbog toga lično nameravam da se zalažem za dogovor, uz sve strpljenje i posvećenost koju takav zadatak zahteva“, poručio je tada Obama

Profesor na Univerzitetu „Notr Dam“, Majkl Deš, poput mnogih stručnjaka za Bliski istok, kaže da ne veruje da će direktni razgovori koji počinju ovih dana biti uspešni. Deš objašnjava da prepreke obuhvataju palestinsku ekstremističku organizaciju Hamas, koja vlada Pojasom Gaze i – kako se izrazio – ustezanje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da prihvati ideju dvodržavnog rešenja.

Optimista bi mogao da kaže da je predsednik Obama posvećen ovoj temi, da je održao istorijski govor u Kairu obrativši se arapskom i islamskom svetu i da počinje celu stvar relativno rano u svom prvom predsedničkom mandatu. Ipak, mislim da su strukturalne smetnje za uspeh mirovnih pregovora naprosto ogromne“, ocenjuje Deš.

Džordž Mičel kaže da je uveren da će predsednik uspeti, iako sam predsednik priznaje da je rezultat neizvesan i da je cilj sporazum o glavnim pitanjima za godinu dana. Mičel kaže da se bez obzira na ishod "to neće dogoditi, jer će na posletku da istekne vreme. U tome je velika razlika.“

Robert Denin, iz Saveta za odnose sa inostranstvom, ističe da je Obama prešao gotovo polovinu svog prvog mandata. On smatra da je to prednost.

Predsednik Obama i dalje određuje poteze. Prethodni predsednici su se nalazili pred zidom. Nalazili su se na kraju svojih mandata i strane su to znale.“

Denin kaže da ne veruje da izraelski i palestinski lideri žele da naljute američkog predsednika ili da prave probleme predsedniku koji bi mogao da bude na položaju još dve do šest godina.

Naravno, drugi mandat nije garantovan.

Ne mislim da je to groblje za američke predsednike, ali postizanje izraelsko-palestinskog mira, arapsko-izraelskog mira, nije domaća stvar koja donosi glasove“, primećuje stručnjak iz Saveta za odnose sa inostranstvom.

Predsednik Džimi Karter je 1978. doveo egipatskog predsednika Anvara Sadata i izraelskog premijera Menahema Begina da sklope sporazum u Kemp Dejvidu. Predsednik Džordž Herbert Buš je učestvovao 1991. na madridskoj mirovnoj konferenciji, na kojoj su bili i izraelski i ključni arapski lideri. Nijedan od tih predsednika nije ponovo izabran.

Ratovi u Iraku i Avganistanu, ekonomija, izbori i druge teme, odvlače pažnju od bliskoistočnog mira.

Ijan Lustik, profesor na Univerzitetu države Pensilvanije, kaže da to otežava sklapanje palestinsko-izraelskog mirovnog sporazuma.

Teško je zamisliti da će predsednik Obama čak i u najpovoljnijim okolnostima uspeti da reši taj problem, ili da će biti u stanju da se posveti tome i samo tome u dužem periodu iduće godine, što bi bilo gotovo neophodno“, zaključuje Lustik.

XS
SM
MD
LG