Linkovi

Visoke evropske diplomate zalažu se za dijalog sa Moskvom


Šefovi diplomatija članica Evropske unije na sastanku u Bratislavi, 2. septembra, 2016.
Šefovi diplomatija članica Evropske unije na sastanku u Bratislavi, 2. septembra, 2016.

Ruska avanturistička spoljna politika i dalje ugrožava fundamentalne vrednosti i principe Evropske Unije, istakla su tri evropska ambasadora u Vašingtonu na jučerašnjem skupu održanom u prestižnom Nemačkom Maršalovom fondu na temu budućnosti Evropske unije. Trojica visokih diplomata Nemačke, Britanije i same Evropske unije pored ostalog su govorili o tekućem odnosu Zapadnih zemalja prema Rusiji i predsedniku Vladimiru Putinu.

Nemački ambasador Peter Vitig je pre svega istakao da je cilj Evropske unije da preobrazi Rusiju, ali ne i da ugađa Kremlju. Međutim, podvukao je i izuzetnu geostratešku važnost Rusije na globalnom i evropskom planu.

“Putin je predsednik veoma važnog suseda Nemačke. Rusija je geografski džin i zemlja koja se prostire od Evrope do Azije i nesumnjivo ima uticaj na život u Evropi. Mi održavamo veoma bliske odnose sa Rusijom i njenim liderima. Kancelarka Angela Merkel često razgovara sa Putinom. Smatramo da ne postoji alternativa održavanju dijaloga sa Putinom. Neki nas kritikuju da suviše rado tražimo da razgovaramo sa Moskvom u vezi sa kriznim žarištima. Ali nama se čini da ni svet, ni Evropa nemaju drugi izbor. Uprkos tekućim neslaganjima, a njih ima u izobilju, za nas je veoma važno da održimo komunikaciju sa Putinom i ostalim ruskim liderima.”

Dejvid O Saliven, ambasador Evropske unije u Vašingtonu, se osvrnuo na dve decenije koje su prethodile ukrajinskoj krizi tokom koje je Evropska unija radila na prihvatanju Rusije.

"Kao punopravne članice međunarodne zajednice demokratskih zemlja, i izuzetno važnog partnera evropskog bloka. Sve smo preudzimali na toj liniji, uključujući postizanje trgovinskih sporazuma, i uključivanje Rusije u članstvo Grupe 8, kao i njeno pridruživanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji.”

Sve se to dramatično promenilo posle ruske ilegalne aneksije Krima, rekao je Osalivan:

“Bio je to šok, koji je promenio pravila igre. Bili smo svedoci nasilnog prekrajanja granica, što je uzdrmalo ukupnu evropsku bezbednosnu strukturu.Tome smo se čvrsto suprotstavili. Stojimo uz Ukrajinu i njen suverenitet, kao i prava ostalih susednih zemalja Rusije da samostalno odlučuju o svojoj budućnosti.”

Međutim, Evropska unija ne odustaje od obnavljanja i produbljivanja veza sa Rusijom, ali pod uslovom da Moskva izmeni politiku prema Ukrajini.

“Moramo da budemo čvrsti u odbrani naših načela, ali i da radimo na normalizovanja odnosa sa Rusijom u dogledno vreme. Ne želimo otvorenu ni permanentnu konfrontaciju sa Rusijom. To nije u interesu evropskog, pa ni ruskog naroda.”

Po mišljenju Kima Daroka, ambasadora Velike Britanije, evropsko-ruska saradnja je moguća tamo gde se interesi preklapaju, ali nije na dohvat ruke tamo gde su suprotstavljeni.

Sadašnji odnos Moskve prema Ukrajini je neprihvatljiv, ali neophodnost zaustavljanja rata u Siriji je nešto u čemu se Istok i Zapad slažu, ističe Darok i dodaje:

“Rusija je važan faktor. Bitno je da komunikacija traje. Bitno je razvijanje tešnjih veza i odnosa sa ruskim naorodom. Međutim, za Rusiju se trenutno ne može reći da je konstruktivna članica globalne zajednice.”

Trojica ambasadora su saglasna da je glavni uslov za postepeno ukidanje evropskih sankcija Rusiji ispunjavanje njenih obaveza iz sporazuma u Minsku o zaustavljanju oružanog sukoba u istočnoj Ukrajini.

XS
SM
MD
LG