Linkovi

Trideset godina od izbijanja AIDS-a


Žena zaražena HIV-om priprema lekove u kući za pacijente sa HIV virusom u Dažajpuri, u Indoneziji.
Žena zaražena HIV-om priprema lekove u kući za pacijente sa HIV virusom u Dažajpuri, u Indoneziji.

Pre trideset godina, 5. juna 1981. godine, medicinski stručnjaci prijavili su prvi slučaj misteriozne i smrtonosne nove infekcije. Bolest imunog sistema uskoro je dobila ime, SIDA, a virus koji je izaziva HIV. Nova bolest je uskoro postala globalna pretnja od koje je godišnje umiralo više od dva miliona ljudi. Medjutim, medicinski stručnjaci preokrenuli su tok protiv side.

U današnje vreme, virus više ne predstavlja sigurnu smrtnu presudu, iako i dalje od njega umire više od milion ljudi svake godine, dok je nova generacija lekova omogućila da više od 30 miliona ljudi danas živi sa HIV virusom. Prenosimo neke detalje iz istorije HIV-a i side i izazove koji još uvek sprečavaju nastojanja da se okonča ta globalna zaraza.

Keti Benet živi inficirana HIV virusom već 21-nu godinu. Njene šanse da preživi te 1990. godine kada joj je uspostavljena dijagnoza AIDS-a i njen lekar je počeo da je tretira lekovima koji su se pokazali previše toksični – bile su vrlo male. On je prestao da je tretira i poslao je kući.

Ležala sam u krevetu četiri meseca čekajući da umrem jer mi je lekar rekao da ne može da leči moju bolest.“

Ali, nakon što je počela tretman novom generacijom lekova, Ketin život se promenio i ona se sada oseća dobro i radi kao savetnik za tretman pacijenata koji imaju sidu.

„Ne smatram virus, sada kada znam kako da ga savladavam, za smrtnu presudu. Živim normalan život i očekujem da još dugo budem ovde.“

Uprkos dostupnosti tretmanima, tokom 2009. je kod oko 2,6 miliona ljudi, ustanovljena dijagnoza HIV virusa, dok je 1,8 miliona osoba umrlo od side. Medjutim, pre 30 godina medicinska zajednica bila je prilično pesimistična. Doktor Entoni Fauči, tada lekar koji je pokušavao da tretira pacijente koji su patili od te nove bolesti, živo se seća tih dana. On je sada direktor Nacionalnog instituta za infektivne bolesti.

Nismo imali pojma kakva je to zarazna bolest i u veoma kratkom roku mnogi ljudi su ozbiljno oboleli i umirali su. To je bilo veoma uznemirujući, crni period u kojem niste znali ni uzrok.“

Postepeno, medicinski stručnjaci sticali su sve više saznanja o infekciji. Postalo je jasno da oslabljeni imuni sistem izaziva takvo stanje. Takodje je izgledalo da je bolest prenosiva seksualnim putem. Doktor Robert Galo je jedan od stručnjaka koji su otkrili virus HIV.

To nije trenutak u kojem kažete eureka, to je uzrok side. Pokušao sam to da objasnim ranije. To je kao da čistite luk, sloj po sloj, idete korak po korak kako bi stigli do centra, koji je zapravo uzrok“.

Ali i dalje nije postojao lek ili vakcina protiv virusa i mnogi stručnjaci su bili pesimistični. Zatim je došao preokret 1987. godine kada je prvi put zvanično odobren lek, pod nazivom AZT.

Virus je mogao da se smanjuje. Mogli ste da ga izmerite i vidite kako se smanjuje. Iako je lek bio toksičan, znaci i simptomi povezani sa sidom počeli su da nestaju.“

Nada je izgubljena kada je virus HIV postao otporan na AZT. Ali, tokom 1990.-tih, razvijeni su delotvorni kombinovani lekovi i oni su postali najjače oružje u borbi protiv HIV virusa.

Koktel, kako smo ga nazvali, drastično je preokrenuo živote pojedinaca zaraženih HIV-om, time što im je pružena mogućnost da u osnovi žive normalan život uz kvalitetne tretmane.“

Medjutim, pacijenti koji imaju sidu kažu da se i dalje bore sa socijalnom stigmom koja je povezana sa bolešću.

I tada je postojala obeleženost i danas je prisutna obeleženost“, kaže Keti Benet.

Izvan tretmana, drugi veliki izazov je kontrola širenja HIV-a. Rizik prenošenja ostaje veoma visok medju ljudima mladjim od 30 godina. A, u Elizabet Glejser Pedijatrijskoj fondaciji za borbu protiv side, fokus je na zaštiti dece i mladih od infekcije. Doktor Ar Džej Simonds, potpredsednik fondacije kaže da je načinjen odredjeni progres, posebno u zemljama u razvoju.

„Majke kojima je utvrdjena infekcija HIV-om tokom trudnoće mogu da dobiju lek koji će sprečiti da njihove bebe budu inficirane.“

Ali, u izveštaju Ujedinjenih Nacija o zdravlju navodi se da je borba protiv side daleko od kraja, a da su troškovi nepredvidivi.

XS
SM
MD
LG