Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/scales_150.jpg">Globalna epidemiji koja jednako pogaða i odrasle i decu - 2005-03-04


Opšte je poznato da je gojaznost glavni problem u Sjedinjenim Državama. Meðutim, više to nije samo amerièki problem.

”Sada slobodno možemo da kažemo da je gojaznost epidemija, koja više ne postoji samo u industrijski zemljama,” kaže doktor Žoksiel Garsija, zamenik direktora zdravstvene organizacije ”Pan American“, regionalnog biroa Svetske zdravstvene organizacije. Garsije dodaje da se dobro dokumentovan trend gojaznosti u Sjedinjenim Državama, sada vidi i u u Južnoj Americi, Evropi, Aziji, Africi i na Karibima. Doktor Artur Frenk, direktor programa za kontrolu težine pri Univerzitetu ”Džordž Vašington” u Vašingtonu, smatra da su razlozi epidemije gojaznosti u isto vreme jednostavni i komplikovani.

”Kada gurnete ljude u svet gde nema nestašica hrane, olakšate im život, poštedite ih obaveze da rade i obavljaju fizièki posao, oni prirodno konzumiraju veæe kolièine hrane i, uz smanjenu fizièku aktivnost, poèinju da dobijaju na težini“, kaže Frenk.

Za gojaznost, kako istièe doktor Frenk, možemo da okrivimo i svoje pretke: ”U svetu u kome nema dovoljno hrane, preživeæe oni koji nemaju problema sa nabavkom hrane, njenom konzumacijom i unošenjem u organizam, èuvajuæi kalorije uz pretpostavku da slijedeæe sedmice neæe biti dovoljno namirnica.“

Doktor Artur Frenk kaže da moderni ljudi i dalje imaju moguænost unošenja prevelikog broja kalorija èak i onda kada to nije potrebno. I u razvijenim i nerazvijenim zemljama, gojaznost pogaða i bogate i siromašne. Razlog za to prema doktoru Garsiji jeste pojeftinjenje visoko-kaloriènih proizvoda.

”Ponekad je skuplje jesti voæe i druge proizvode koji su dobri za zdravlje. U isto vreme, deci i tinejdžerima lakše su dostupni brza hrana i druge namirnice sa visokim procentom masnoæe i šeæera.“

Gojaznost može da uzrokuje veliki broj ozbiljnih oboljenja, pogorša njihovo stanje i na kraju dovede do smrti. U Sjedinjenim Državama od posledica gojaznosti godišnje umre više od 400 hiljada ljudi, a pored toga registruju se veliki ekonomski problemi. Naime, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije godišnja cena gojaznosti, koja se ogleda u smanjenoj produktivnosti, iznosi skoro milijardu dolara širom svijeta.

Preterana debljina može da se kontroliše poveæanjem fizièke aktivnosti i smanjenjem unošenja kalorija. Doktor Artur Frenk, meðutim, istièe da ishrana nije uvek pitanje slobodnog izbora: ”U poslednjoj deceniji otkrili smo da je unošenje hrane velikim delom uslovljeno signalima iz mozga, a samo mali deo toga je stvar volje.“

Prema reèima doktora Garsije, spreèavanje i kontrola gojaznosti, mogu da se postignu uz podizanje svesti o ishrani, motivisanje proizvoðaèa hrane, vlada, škola i sistema za transport da svi jedu zdravo i bave se fizièkim aktivnostima. Ako to ne uèinimo, gojaznost æe premašiti i rak kao vodeæi uzrok smrti, istièe Garsija.

”Najvažnija stvar je ukljuèiti ljude. Porodice moraju da se zainteresuju za taj problem. Nije rijeè o tuðem problemu, veæ o neèemu što pogaða sve nas.“

Teksaški zakonodavci upravo to i planiraju da urade. Naime, u toj državi predložen je zakon prema kome bi redovno morala da se meri težina dece školskog uzrasta, a rezultati bi se slali roditeljima zajedno sa školskim knjižicama. Senator Letisija Van de Put predložila je taj zakon kako bi roditelji postali svesni problema sa kojim se suoèavaju njihova deca.

”Biæe teško, ali pokušavamo da deci saèuvamo život. Podaci ukazuju na to da æe buduæe generacije zbog zdravstvenog stanja umirati pre roditelja,” kaže senator Letisija Van de Put.

Tamata Hamblin kaže da je više znala o naèinima spreèavanja gojaznosti, njena dvanaestogodišnja kæerka ne bi imala 45 kg viška.

XS
SM
MD
LG