Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/hrw.jpg">HRW: Martovsko nasilje srušilo iluziju o bezbednosni za manjinske zajednice na Kosovu - 2005-01-13


Odnosi Beograda i Vašingtona pogoršani su zbog nesaradnje Beograda sa Haškim tribunalom, ocijenjeno je – izmeðu ostalog – u godišnjem izveštaju organizacije za zaštitu ljudskih prava HRW. U izvještaju se navodi da SCG preduzima odreðene, male korake u cilju unapreðenja ljudskih prava, ali da je napredak limitiran nekažnjavanjem onih koji ratnih zloèinaca. Takoðe se istièe kako vlasti u beogradu protekle godine nisu na efikasan naèin odgovorile na napade na manjinske etnièke zajednice.

Saradnja Beograda sa Haškim tribunalom pogoršala se nakon parlamentarnih izbora, u decembru 2003. i formiranja nove vlade Srbije u kojoj dominira "nacionalistièka" Demokratska stranka Srbije, ocijenjeno je u redovnom izvještaju HRW-a, koji je danas u Vašingtonu predstavio izvršni direktor organizacije HRW.

Premijer Srbije Vojislav Koštunica otvoreno se protivi hapšenju osumnjièenih, jer smatra da bi opženici trebalo dobrovoljno da se predaju. Organizacija sa sjedištem u Njujorku, dalje istièe kako se još 15 haških optuženika nalazi na teritoriji SCG ili se kreæe izmedju SCG i Republike Srpske. meðu njima su, kako se istièe, i najtraženiji haški optuženici - Ratko Mladiæ i Radovan Karadžiæ. HRW posebno naglašava da su vlasti u Beogradu posebno tvrdoglave u svom odbijanju da uhapse i izruèe trojicu bivših vojnih i policijskih generala optuženih za zloèine na Kosovu - Pavkoviæa, Lazareviæa i Lukiæa. Koštunica i njegova vlada insistiraju da bi Haški tribunal trebalo da dopusti da im se sudi u Srbiji, ali – ocjenjuje HRW - politièka klima u zemlji i nepostojanje istinski nezavisnog sudstva umanjuju šanse za pošteno sudjenje.

Sudjenja za ratne zloèine pred domaæim sudovima, navodi se u izvještaju ugrožava i nedostatak politièke volje vlasti, kao i nespremnost policije da tužilaštvu obezbedi dokaze. Ukazuje se i na slabosti na planu zaštite svjedoka – kao i na manjak kadra sposobnog da vodi istrage o ratnim zloèinima.

Osim toga – vlasti u Beogradu kritikovane su i zbog toga što nisu adekvatano odgovorile na eskalaciju etnièkog i verskog nasilja u Srbiji u martu 2004., kao ni na nasilje slabijeg intenziteta nad nesrpskim stanovništvom u Vojvodini. HRW ukazuje i na manjkavosti nastavnih programa za Rome i za Albance na jugu Srbije.

Što se tièe situacije na Kosovu, Human Rights Watch ocjenjuje da je martovsko nasilje srušilo iluziju o bezbjednosti manjina koje su usljed nemoæi lokalnih i meðunarodnih snaga ostale nezaštiæene. Nedostatak bezbjednosti za manjinske zajednice, nepostojanje slobodre kretanja i diskriminacija, kao i neizvjesnost u vezi sa statusom pokrajine ogranièavaju i povratak raseljenih i izbeglih na Kosovo, ocjenjuje HRW. U oblasti pravosuða uèinjen je napredak, ali preovladava utisak da zloèini i dalje ostaju nekažnjeni. Kada je rijeè o Kosovu – u izvještaju se posebno ukazuje i na problem trgovine ženama i djevojkama.

Meðunariodna organizacija za zaštitu ljudskih prava (HRW) ocijenila je inaèe da je masakr nad crnaèkim farmerima u Darfuru i zlostavljanje iraèkih zatvorenika u zatvoru Abu Graib, ozbiljno ugrozili sistem zaštite ljudskih prava u svijetu. U svom godišnjem izvještaju - ta nevladina organizacija istièe da æe poštovanje ljudskih prava na globalnom nivou zavisiti od toga hoæe li biti riješena kriza u Darfuru i utvrdjena potpuna odgovornost za zlostavljanja pritvorenika u Iraku, Avganistanu i Gvantanamu. U izvještaju se analiziraju prilike u 60 svjetskih država.

XS
SM
MD
LG