Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/bodyworks_site_face_and_muscle_150.jpg">Kako ljudski mozak prepoznaje lica? - 2005-01-02


Tim britanskih istraživaèa sa Univerzitetskog koledža u Londonu otkrio je kako ljudski mozak prepoznaje lica, i objavio svoju studiju u èasopisu Nature Neuroscience. Autori studije smatraju da je prepoznavanje lica složen proces, ali da pruža važan uvid u naèin funkcionisanja ljudskog mozga. Istraživaèi se nadaju da æe njihova studija pružiti pomoæ ljudima koji iz razlièiitih razloga nisu u stanju da prepoznaju lica drugih osoba.

Posmatramio kako se lik Arnolda Švarcenegera postepeno menja u Leonarda di Kaprija pre nego što ponovo postane Arni. Glumac Pirs Broznan postaje premijer Toni Bler i zatim se vraæa u svoj prvobitan lik. A, poznati komièar Stiv Martin i predsednik Džrordž Buš možda imaju više zajednièkog nego što smo mislili.

«Margaret Taèer se polako menja u Merilin Monro i ponovo se vraæa u svoj prvobitan lik. Prikazali smo te snimke ispitanicima i pitalih ko je na slici,» kaže Pia Rotstajn.

Britanski istraživaèi su otkrili da naše oèi zapravo nemaju tako veliku moæ prepoznavanja. Istraživaè Pia Rotstajn menjala je lik na slici – zapravo kombinaciju dve osobe za po deset odsto i utvrdila da nas naš mozak primorava da prepoznamo osobu kao odredjenu liènost mada se zapravo radi o kombinaciji dva lika. Lik koji sadrži 40 odsto lica Margaret Tasèer i 60 odsto Merilin Monro je ipak bio identifikovan kao nešto starija verzija Merilin Monro. To je pružilo istraživaèima uvid u naèin funkcionisanja mozga.

«U suštini postoje tri faze u prepoznavanju ljudskog lica. Prva faza se sastoji u kodiranju fizièkih osobina lica koje posmatramo. Druge faza je kodiranje identiteta lica što nam daje signal da li nam je osoba poznata. Prepoznali smo osobu, ali još ne znamo da li nam je ime osobe poznato - to je treæa faza u kojoj povezujemo lice sa imenom osobe,» kaže Pia Rotstajn.

Istraživaèi su takodje otkrili delove mozga koji se aktiviraju tokom ove tri faze prepoznavanja lica. Ako dodje do ošteæenja jednog od tih delova mozga, što se dešava kod nekih oboljenja, osoba više nije u stanju da prepoznaje lica. Britanski istraživaèi se nadaju da æe lekari u buduænosti biti u stanju da leèe takve poremeæaje.

«Kada jednom znate kako zdrav mozak funkcioniše, mnogo je lakše otkriti šta nije u redu kod ljudi koji imaju problema u prepoznavanju drugih osoba, pošto možete da utvrdite deo mozga koji ne funkcioniše i da odredite uzroke tog problema, kao i kako bi problem mogao da se otkloni,» kaže Pia Rotstajn.

Istraživanje æe biti nastavljeno 2005. godine sa veæim brojem dobrovoljaca koji æe uèestvovati u testovima.

XS
SM
MD
LG