Linkovi

Ben Vorks: Kampanja protiv Ramsfelda je potpuno politièkog karaktera


Direktor vašingtonskog Instituta za istraživanja strateških pitanja, Ben Vorks, osvrnuo se na sve intenzivniju kritiku amerièkog sekretara za odbranu Donalda Ramsfelda u vezi sa njegovim vodjenjem rata u Iraku, a indirektno i rata protiv terorizma. Razgovor je vodio naš saradnik, Branko Mikašinoviæ.

Vorks:Kampanja protiv Ramsfelda je potpuno politièkog karaktera. Neke demokrate još uvek ne mogu da prebole da su izgubili izbore. Mediji takodje, bez nekih opravdanijih razloga, nastoje da potpuno diskredituju sekretara za odbranu. Ramsfeld je dao navodno nezgrapan odgovor na pitanje jednog pripadnika Nacionalne garde u Iraku o problemima sa nedostatkom zaštitnih oplata na vojnim džipovima. Mediji su odmah uzeli jedan manji citat Ramsfelda iz odgovora od 400 reèi i podvrgli ga kritici. Sekretar je rekao da æe iz Pentagona poslati još osam džipova, što je naišlo na aplauz i glasno odobravanje vojnika, a jedinica iz Tenesija u Iraku je sledeæeg dana imala sva svoja vozila potpuno opremljena. Uprkos svemu, Ramsfeld je i dalje veoma popularan u vojsci, koja podržava administraciju i misiju u Iraku. Medjutim, kritièari su se usredsredili na Ramsfelda jer ga smatraju, kako oni tvrde, slabom taèkom administracije.

Glas Amerike:Ukoliko pobuna i otpor u Iraku potraju, kako bi to moglo da se odrazi na borbu protiv terorizma?

Vorks:Neredi i otpor æe se nastaviti i posle izbora u januaru iduæe godine. Medjutim, posle izbora otpor ce poèeti da jenjava, pošto æe izbori biti održani i mada neæe biti savršeni, oni æe omoguæiti formiranje ustavotvorne skupštine. U medjuvremenu, sunitski ekstremisti æe nastojati da eksploatišu situaciju, zastraše i spreèe održavanje izbora, ali se to neæe dogoditi.

Glas Amerike:Da li bi kontinuirano amerièko vojno prisustvo u Iraku moglo da doprinese daljim podelama i dezintegraciji zemlje?

Vorks:To je interesantno, pošto bi Srbi taj problem mogli da razumeju bolje od mnogih drugih zbog brojnih manjinskih grupacija u toj zemlji. U Iraku postoje ljudi koji zagovaraju podelu te zemlje. Medjutim, ajatola Sastani formirao je široku koaliciju, koja ukljuèuje hrišèane i nedavno se sastao sa papinim izaslanikom, kome je pruženo uveravanje o namerama da se formira moderna i sekularna država. U Avganistanu, vlada premijera Karzaija je uspešna i ostaci Talibana su sve neefikasniji, a Al Kaida ima velike probleme u Avganistanu i Pakistanu. Dakle, posle godinu dana, Avganistan funkcioniše dobro, a ta zemlja bi mogla da bude nagoveštaj daljeg razvoja dogadjaja u Iraku.

Glas Amerike:U kojoj meri su evropske zemlje NATO-a i balkanske zemlje angažovane u borbi protiv terorizma?

Vorks:Nemaèka i Francuska imaju svoje vojnike u Avganistanu, a Poljska i Madjarska u Iraku. Nato obuèava policiju i vojsku u Iraku, mada se Nemaèka i Francuska opiru da budu vojno prisutne u Iraku. Rusija nastoji da reši probleme sa svojim èeèenskim islamskim teroristima, a Nato budno prati situaciju na Balkanu, posebno u pogledu prisustva i delatnosti Al Kaide u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Glas Amerike:Njujork tajms je objavio da je Islam zamenio marksizam kao ideologiju suparništva i da postaje politièki uticajan u Evropi, posebno u Francuskoj. Šta mislite o tome?

Vorks:Francuska islamska zajednica æe postati politièki faktor, ali æe pri tome nastojati da se integriše u opšti politièki proces te zemlje. Da biste imali uticajan politièki blok, potrebni su elementi koji ga objedinjuuju kao što su etnièka pripadnost, religija ili ideologija. U 21. veku, mi smo prevazišli ideologiju, koja se ogledala u komunizmu i socijalizmu sa ljudskim licem, koji su poraženi. Muslimani kao politièki blok sada imaju pravo da uèestvuju u lokalnom i regionalnom politièkom životu Francuske i vecina njih æe želeti da se integriše u politièke strukture, kao što su to i komunisti sada uèinili, nastojeæi da postanu politièki uticajniji.

XS
SM
MD
LG