Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://www.voanews.com/mediastore/eyes.jpg">Amerièki zakonodavci, medju kojima su i neki iz njegove, Republikanske stranke, zadali udarac predsedniku Džordžu Bušu  - 2004-11-24


U poslednjim danima zasedanja Kongresa za 2004. godinu nije usaglašen zakonski predlog kojim treba da se ojaèaju amerièke obaveštajne službe. Mnogi zakonodavci iz oba politièka tabora smatraju da su šanse da taj zakon ikada bude usvojen veoma male.

Pregovaraèi u Kongresu i Senatu koji su proteklog meseca pokušavali da «pomire» razlièite verzije zakonskih predloga o reformi obaveštajnih službi, usvojene u oktobru, u Senatu i Predstavnièkom domu, uspeli su da dodju do kompromisnog rešenja. Taj zakon, kojim se slede preporuke dvostranaèke komisije koja je istraživala okolnosti napada 11. septembra uspostavio bi uticajan položaj direktora svih obaveštajnih službi, a takodje bi se formirao i novi centar za borbu protiv terorizma. Medjutim, predsedavajuæi dva kljuèna odbora u Predstavnièkom domu, obojica Republikanci, uložili su primedbe. Kongresmen Dankan Hanter rekao je da odredbe novog zakona mogu da naruše strukturu komandovanja u oružanim snagama i ugroze vojnike na terenu. Kongresmen Džim Sensenbrener zatražio je uvodjenje dodatnih odredbi u vezi sa ilegalnim imigrantima. Predsedavajuæi Predstavnièkog doma Denis Hastert odluèio je da povuèe sa dnevnog reda moguæu raspravu o nacrtu zakona, kada se Kongres raspustio u subotu. Obraæajuæi se novinarima u nedelju, predsednik Buš je izrazio nadu da æe se taj zakon jednog dana ipak naæi na njegovom stolu.

«Veoma je jasno da ja želim da se taj zakon usvoji. I ja i potpredsednik Èejni smo razgovarali o tome sa kljuènim èlanovima Kongresa i nastaviæemo da radimo sa njima kako bi se zakon usvojio,» rekao je predsednik Buš.

Medjutim, pojedini zakonodavci iz redova Demokratske stranke optužili su èlanove Bušove administracije da opstruiraju tu meru uprkos Bušovom lobiranju. Èlan kongresa, Džejn Harman, je Demokrata iz Kalifornije.

«Predsednik kao vrhovni komandant nije uspeo da ubedi sekretara za odbranu da prestane da se protivi zakonu. To se dešava mesecima i to je ohrabrilo neke u Kongresu», kaže Harman.

Kongres bi mogao da ponovo glasa o ovom zakonskom predlogu u decembru, kada se Predstavnièki dom i Senat sastaju na dva dana. Medjutim, mnogi misle da je zakonski predlog u suštini odbaèen. Republikanski senator Pet Roberts iz Kanzasa, koji predsedava senatskim odborom za obaveštajne aktivnosti, smatra da postoji slaba šansa da se zakon ipak izglasa.

«Prvo sam mislio da su šanse slabe, a sad mislim da su još manje. Na neki naèin moramo da napravimo koaliciju i pokušamo da uverimo u svoje argumente ljude koji se snažno protive zakonu i ubedjeni su da bi amerièki vojnici na vojnom polju bili u opasnosti zbog reformi obaveštajnih službi,» kaže Roberts.

Ako se zakon ne izglasa u decembru, predsednik æe morati da èeka dok se Kongres u novom sazivu ne sastane 2005. godine da bi ponovo razmotrio tu meru. Tada æe republikanska veæina u oba doma biti još veæa, ali nema garancija da æe uspeti da zakon o obaveštajnim službama biiti usvojen.

XS
SM
MD
LG