Linkovi

Džon Zavales: Podela Kosova je jedna od moguænosti, ali ne bi treblao da bude poèetna opcija ni medjunarodne zajednice, a ni Srbije - 2004-11-17


Nezavisni politièki analitièar, publicista i struènjak za Balkan, Džon Zavales, u razgovoru sa našim kolegom Brankom Mikašinoviæem izneo je svoje poglede o primeni rezolucije Saveta bezbednosti 1244 i o konceptu decentralizacije Kosova.

Zavales:Mnogo zavisi od spremnosti svetske zajednice da postigne objektivno i pravièno rešenje. Sada je medjunarodna podrška nezavisnosti Kosova daleko manja nego što je to bio sluèaj pre pet godina. Rezolucija 1244 je jedini dokument koji se odnosi na status te pokrajine, a definiše ga kao deo Srbije. Za nezavisnost Kosova bi bila potrebna nova rezolucija UN, na koju bi najverovatnije jedna ili dve èlanice Saveta bezbednosti stavile veto. Medjunarodna zajednica bi takodje trebalo da ukaže Albancima da nezavisnost nije neizbežno rešenje statusa Kosova, na kojem Albanci insistiraju opravdavajuæi to represivnom vladavinom Miloševiæa, pošto su u najmanje dva navrata u prošlosti 1918. i 1945. bili reintgegrisani u Srbiju, odnosno bivšu Jugoslaviju. Današnja Srbija je daleko demokratskija zemlja, što ukljuèuje i medjunarodni nadzor, nego što je to bio sluèaj ranije. Vlada Srbije je takodje iznela svoj program o decentralizaciji pokrajine, a Evropska unija je naèelno prihvatila taj koncept. U okviru toga bi, u skladu sa rezolucijom 1244, trebalo ozbiljno razmotriti upuæivanje manjeg broja srpskih vojnika i policajaca u neke delove Kosova gde živi veæi broj Srba i pripadnici drugih etnièkih manjina. To bi moglo da se postepeno realizuje uz podršku KFOR-a i policije Ujedinjenih nacija. Konaèano, svetska zajednica mora zahtevati od svih strana kompromisnu poziciju; nedosledno bi bilo da favorizuje otcepljenje Kosova od Srbije i istovremeno poveæava lokalnu autonomiju Albanaca u Makedoniji.

Glas Amerike:Pored rešenja kosovskog pitanja na osnovu rezolucije 1244, pominju se i druga rešenja, ukljuèujuæi podelu pokrajine?

Zavales:Podela je jedna od moguænosti, ali ne bi treblao da bude poèetna opcija ni medjunarodne zajednice, a ni Srbije. To bi treblao da bude rezervna moguænost ukoliko reintegracija Kosova ne uspe. Ako pristalice nezavisnosti Kosova predlažu promenu medjunarodnih granica, teret žrtve bi treblao da padne na ledja onih koji zagovaraju tu opciju. Stoga teritorijalna podela ne bi nužno odražavala demografsku sliku te pokrajine, odnosno ne bi neminovno 80-90 odsto Kosova pripalo Albancima, veæ možda 50 do 60 odosto, a linija podele bi treblao da ukljuèi severnu Mitrovicu, neke oblasti u istoènom Kosovu u amerièkoj zoni kontrole, Graèanicu, Peæ, mešovito naseljena mesta kao što su Obiliæi, istorijski važno Kosovo Polje i drugo. Ako bi došlo do podele Kosova, onda bi to pitanje moglo da se poveže sa statusom Republike Srpske u Bosni i Hercegovini: ako je prihvatljiv referendum za Albance na Kosovu, zašto ne bi bio i referendum za Srbe u Repubulici Srpskoj? Medjunarodna zajednica mora da pokaže dosledan i pravièan stav prema pitanju suveritneta, odnosno da se izjasni da li favorizuje otcepljenje i dozvoljava da Kosovo postane nezavisno -- kao i Republika Srpska -- ili se pak zalaže za održanje multietnièkih država.

Glas Amerike:Potpredsednik vlade Srbije Miroljub Labus predložio je da se održi medjunarodna konferencija na kojoj bi se odluèio konaèani status Kosova. Šta mislite o tom predlogu?

Zavales:Na takovoj konferenciji bi trebalo da uèestvuju oèekivani akteri, predstavnici Srba i Albanca na Kosovu, predstavnici vlade u Beogradu, UNMIK-a, zemalja kontakt grupe i regionalnih zemalja, kao što su Grèka, Bugarska, Rumunija, Madjarska i Albanija. Takva medjunarodna konferencija bi iznela pred svetsku javnost i razloge zašto bi Albance na Kosovu trebalo tretirati drugaèije od drugih manjina. Kurdima u Iraku je reèeno da zbog stabilnosti moraju da ostanu u toj zemlji, obeshrabrujemo pokrete nezavisnosti u jugozapdnom delu Sudana, a i desetinama drugih oblasti koje imaju iste ili jaèe razloge za sticanje neazavisnosti. Na takvoj konferenciji bi izbili na površinu i pitanje poštovanje suvereniteta jedne medjunarodno priznate zemlje i èlanice UN, kao što je Sribja i Crna Gora, kao i sadašnja nepopularnost ideje o nezavisnosti Kosova u EU i Rusiji. Ta konferencija bi takodje pripremila Albance na Kosovu na èinjenicu da nezavisnost nije neminovan ishod i da bi trebalo razmišljati o nekom vidu široke autonomije u okviru Srije i Crne Gore.

XS
SM
MD
LG