Linkovi

Robert Hand: Mislim da je prirodno mesto Srbije i Crne Gore u Evropi i da bi prioritetno trebalo saradjivati sa Briselom - 2004-11-12


O opravdanosti rada i pitanju moguæe prevaziðenosti Haškog tribunala, razlièito se govori u nevladinim i nauènim krugovima ovdje u Sjedinjenim državama. Èujmo šta o tome, u razgovoru sa kolegom Brankom Mikašinoviæem kaže savetnik Komisije za evropsku bezbednost i saradnju u Predstavnièkom domu Kongresa, Robert Hand.

Hand:Haški sud je danas potrebniji nego ikada ranije, mada ima svoje nedostatke. Delotvornost Haškog tribunala moæi æe da se proceni tek na po okonèanju važnih sudskih procesa, meðu kojima je i sudjenje Slobodanu Miloševiæu. Da bi se to dogodilo potrebna je daleko veæa saradnja regionalnih zemalja, posebno Beograda. Zbog produženog trajanja sudskih procesa, što je rezultat nesaradnje odnosnih zemalja sa Tribunalom, životni vek tog suda æe, verujem, biti produžen. Pored toga, Haški sud æe postojati sve dok zemlje jugoistoène Evrope, ukljuèujuæi Srbiju , Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku ne budu u stanju da, prem domaæim sudovima, sude optuženima za ratne zloèine. Neki ljudi u Beogradu smatraju da bi saradnja sa Haškim sudom mogla da destablizuje Srbiju, ali ja mislim da bi upravo nesardnja doprinela nestabinosti, jer otežava ekonomsku obnovu zemlje i regionalnu stabilnost.

Glas Amerike:Da li bi Srbija i Crna Gora trebalo da se više orijentišu prema Briselu ili Vašingotnu, u svetlu preokupacije SAD u Iraku i na Bliskom istoku?

Hand:Mislim da je prirodno mesto Srbije i Crne Gore u Evropi i da bi prioritetno trebalo saradjivati sa Briselom. Medjutim, preokupacija SAD drugim zemljama, ne znaèi da æe SAD izgubiti interes za regione poput Balkana. Primera radi, videli ste da je Vašington nedavno privhvatio ustavno ime Makedonije, što je imalo veliki odjek u tom delu Evrope. Vašington æe i dalje biti angažovan na Kosovu. Mislim da bi bilo mudro da Beograd ne sagledava te odnose kao isljuèivo pristupanje jednoj ili drugoj strani, veæ da saradjuje i sa Briselom i sa Vašigntonom. Ustvari, SAD i Evropka unija o mnogim pitanjima imaju iste stavove, kao sto je, recimo, pitanje saradnje sa Haškim sudom.

Glas Amerike:Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti ne dovodi u pitanje.suvrenitet i teritorijalni integritet Srbije. Ukoliko to ne bi bio sluèaj, da li bi Srbija mogla da podnese žalbu Medjunarodnom sudu ili Medjunarodnom sudu za zaštitu ljudskih prava?

Hand:Ta rezolucija je obavezujuæa za sve strane. Mejdutim, u pitanju je interpretacija te rezolucije, ne samo od strane regionalnih aktera, veæ i Saveta bezbednosti UN. Mislim da je prerano govoriti o konaènom statusu Kosova. Trebalo bi nastaviti dijalog i unaprediti standarde na Kosovu da bi se smanjile razlike u gledištima. Ukoliko na kraju jedna od strana bude nezadovoljna ishodom procesa ili dijaloga, ona bi mogla da podnese žalbu, a konaènu odluku bi onda doneo odnosni sud o valjanosti žalbe, kao i eventualno samu odluku. Medjutim, uzimajuæi u obzir važnost rezolucije 1244, koja je formulisana u Savetu bezbednosti, mislim da bi ishod takve žalbe bio neizvesan. Najbolji naèin da se razreši taj problem je da se usaglase stavovi Srba i Albnaca tako da podnošenje žable ne bi bilo nužno, umesto da se raèuna na povoljno rešenje žalbe i èekati na tu moguænost.

Glas Amerike:Beograd je saopštio da neæe prihvatiti nezavisnost Kosova, a kosovski Albanci upravo to žele. Kako bi se mogli premostiti ta dva opreèna gledišta?

Hand:Trebaæe dosta vremena i napora. Pre svega, Albanci moraju ispuniti stadnarde bez obzira na ishod statusa. Jasno je da standrdi sada nisu ispunjeni i da se u tom pogledu mora postiæi progres. S druge strane, traba takodje ustanoviti kakav stav imaju sami kosovski Srbi o svojoj buduænosti na Kosovu, bez mešanja Beograda. Narvno kada medjunarodna zajednica donosi odluku, ona uzima u obizir sva relevantna pitanje, ukljuèujuæi, recimo, dobru saradnju sa Haškim sudom, što bi svakako pomoglo srpskoj strani, u smislu medjunarodne podrške njenom stavu prema Kosovu. Izazov za Srbe i Albance je da oni sami pokušaju da postignu rešenje i sporazum, koji bi medjunarodna zajednica jednostvno prihvatila, a ne namtnula.

XS
SM
MD
LG