Linkovi

Na treæoj i konaènoj predsednièkoj debati, Buš i Keri, govorili su o važnosti vere u svakodnevnom životu i njenom uticaju na odluke koje oni donose - 2004-10-15


Katolik Džon Keri i Džordž Buš -- Evangelista, iz denominacije koja se u Americi zove ”ponovo rodjeni Hrišèani“ imaju razlièita mišljenja o nizu pitanja, ali o jednoj stvari su saglasni: važnosti vere.

“Odgojen sam kao katolik, a služio sam i kao ministrant. Pobožnost je važan faktor u mom životu,“ rekao je senator Keri.

”Molitva i vera me održavaju, i to je unelo smirenost u burne momente mog predsednikovanja,” “ rekao je predsednik Buš.

Tokom poslednje debate èula su se pitanja i o religiji na koja je otpalo više vremena nego na kontroverzna pitanja unutrašnje politike. Politikolog Karlin Bouman nije iznenadjena.

“Mislim da je religija uvek bila važan deo naše politièke scene i identiteta naše zemlje i to je tako i danas, ” smatra Boumanova, analitièar politièkih trendova i anketa javnog mnjenja u ne vladinom institutu “American Enterprise”.

“Mislim da o tome ljudi ne menjaju mišljenje i oèakuju da predsednik bude èovek dubokih verskih ubedjenja. Ono što se promenilo u našem politièkom životu, jeste da su ranije analitièari, politikolozi, sociolozi i drugi u svojim procenama ishoda predsednièkih izbora uzimali u obzir kojoj veri kandidati pripadaju. To se promenilo; danas gradjani žele da znaju u kojoj su meri kandidati religiozni, a ne kojoj veri pripadaju,“ ukazuje Karlin Bouman.

Ukratko, kaže ona, Amerikanci žele predsednika jakih moralnih principa, koji æe donositi odluke na osnovu etièkih naèela. Profesor na Amerièkom univerzitetu u Vašingtonu, Leonard Stajnhorn, kaže da mnogi biraèi veruju da izjave o veri pružaju korisne indicije.

“Religiozne vrednosti ukazuju na karakter osobe, mogu da ukažu na faktore koji služe kao pokretaèka snaga takve osobe. Naravno, to nije jedini naèin da se upozna neèiji karakter, ali, u svakom sluèaju, religija pomaže u dešifrovanju osobe, njenih suštinskih stavova i pitanja da li prave vrednosti. ”

Davno je prošlo vreme kada je 1960. Džon Kenedi bio prvi katolik koji se kandidovao za predsednièki položaj i kada se vodila velika debata da li æe njegova verska pripadnost uticati na ishod izbora. Na ovim predsednièkim izborima, neke liènosti katolièke crkve u Americi protive se Džonu Keriju pošto podržava legalizovani prekid trudnoæe, i pozivaju katolike -- koji èine veliki broj biraca -- da ne glasaju za njega. Keri je o tome rekao.

“ Poštujem njihova gledišta. Ja sam katolik i odgojen sam da poštujem stavove crkve. Medjutim, ne slažem se sa njima, kao ni mnogi drugi. Znam da nema ni zakona ni naèina da taj svoj stav nametnem bilo kom drugom verniku. ”

Predsednik Buš sa svojim snažnim portivljenjem prekidu trudnoæe bliži je gledištima crkvene hijerarhije. Medjutim, u redovima amerièkih katolika postoji niz razlièitih gledišta, kao i u široj javnosti. Oba kandidata naglašavaju znaèaj poštovanja veroispovesti pojedinca. U tom duhu, predsednik Buš je rekao:

“Ne želim da nametnem svoju religiju bilo kome, ali kada donosim odluku, ona je bazirana na principima, a ti principi proizilaze iz srži onoga što mi daje liènost.”

Leonard Stajnhorn kaže da izjave oba kandiddata odražavaju duh savremenene Amerike.

“U pluralistièkom društvu niko ne bi trebalo da bilo kome nameæe svoje versko ubedjenje. U suprotnom, završiæemo u društvu u kome ne bismo želeli da živimo, a kakva postoje u mnogim delovima sveta. ”

Politièki analitièari i istorièari kažu da je amerièko društvo oduvek imalo komponentu verskog karaktera i mada se o tome ovih dana govori više, vera u njaširem smislu znaèenja, oduvek je bila sastavni deo života Amerike.

XS
SM
MD
LG