Linkovi

Ing. Branko Terziæ o energetskom zakonu Srbije - 2004-09-29


B.T.: Od 2000. to 2002. godine bio sam deo tima angažovanog u okviru amerièke Agencije za medjunarodni razvoj, koja je saradjivala sa Ministarstvom energetike i sa Elektroprivredom Srbije na planu restrukture te kompanije i na formiranju novog energetskog zakona, kojim bi Srbija postala kompatibilna sa stanadardima Evropske unije i uopšte Zapada.

B.M.: Da li æe novi zakon Srbije o energetici privuæi zapadnoevropske i amerièke investitore?

B.T.: Novi energetski zakon Srbije biæe privlaèan za sve investitore. U skladu da planom Evropske unije, buduæi prozivodjaèi elektriène energije bi trebalo da se ponašaju tržišno, kako bi investitori imali moguænost da biraju u koje nove elekterane da investiraju. Dok æe manji investitori, lokalni srpski, kao i zapadni, moæi da ulažu u nove elektrane, kao što su manje termoelektrane, hidroelektrane, geotermièke elektrane, elektrane na biomasu i elektrane na vetar. Mislim da æe to otvoriti brojne moguænosti kako za lokalne investitore u Srbiji, tako i za zapadne partnere, ukljuèujuæi neke amerièke investitore.

B.M.: Šta mislite o multinacionalnim energetskim kompanijma koje uživaju monopol na proizvodnju i prodaju elektriène energije u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Kako æe to pitanje biti rešeno novim energetskim zakonom?

B.T.: Kupovina i prodaja elektriène energije na veliko, složen je proces, posebno komplikovan u tom regionu pošto tržišta nisu još razivjena. Tu treba imati na umu dve stvari, koje bi bile od koristi Srbiji i Crnoj Gori u buduænosti. Prvo, novim energetskim zakonom osnovana je regulatorna komisija, sastavljena od struènjaka, koji æe moæi da preispitaju da li su tržišne cene elektriène energije realne i da li tržiste elektirènom energijom na veliko funkcioniše konkurentno, kako bi se ukinula moguænost monopolisanja. Drugo, usvajanjem novog energetskog zakona, veæi broj trgovaca i kompetentnih kompanija æe doæi na to tržiste, što æe otežati moguænost da njime dominira samo jedna kompanija. Obe ove stvari æe biti od koristi Srbiji i Crnoj Gori, u dugoroènom smislu.

B.M.: I na kraju, šta bi moglo da se uèini u Srbiji i Crnoj Gori za poveæanje proizvodnje elektriène energije?

B.T.: Srbija i Crna Gora imaju izvesne energetske resurse, kao što su lignit i hidropotencijali. Svakako postoji moguænost izgradnje novih, manjih elektrana, što æe uvesti konkurentno poslovanje i niže cene. Drugo, Srbija i Crna Gora su prikljuèene na balkansku mrežu, što im omoguæava da višak elektriène energije prodaju po veoma povoljnim cenama, kao i da je kupuju po znatno nižim cenama kada im zatreba. Znaèi Srbija i Crna Gora æe imati koristi i od prodaje i od kupovine. Sve to æe smanjiti cenu elektriène energije za potrošaèe i pomoæi da srpsko-crnogorska privreda postane konkurentnija. Elektrièna energija je jedan od glavnih faktora ekonomske dinamike svake zemlje, bez nje se ne mogu graditi nove fabrike i kuæe, ili otvarati nova radna mesta. Srbiji je potreban ekonomièan i dobro razvijen energetski sektor, sa pouzdanim energetskim izvorima, što se, uostalom, i oèekuje od jedne moderne, razvijene zemlje.

XS
SM
MD
LG