Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src=" http://www.hsu.edu/dept/chm/Pictures/Student6.jpg">Studiranje u Americi - više od 600 hiljada stranih studenata trenutno na amerièkim univerzitetima - 2004-09-28


Blizu 600 hiljada studenata iz svih krajeva sveta studira na koledžima i univerzitetima u Sjedinjenim Državama. A, u Americi postoji više od 3600 akreditovanih institucija visokog obrazovanja koje mogu da izaberu. Induskinja Prinjali Askarenhas bila je primljena na nekoliko univerziteta, ali za nju je izbor bio logièan. « Ja sam izabrala Brajan Mor zato što sam htela da budem u velikom gradu, a od svih malih, liberalno orjentisanih univerziteta društvenih nauka na kojima sam konkurisala, Brajan Mor bio je jedan od najboljih i nudio je dobru finansijsku pomoæ pa sam se tako našla u Filadelfiji».

Gde studirati je jedan od najkritiènijih koraka za studente, jer moraju da odluèe o velièini i mestu institucije i njenoj akademskoj specijalnosti. Doæi u Sjedinjene Države radi studiranja azijskih tema može na prvi pogled da bude èudan izbor, ali za Karen Vong iz Singapura bio je logièan.

»Sjedinjene Države imaju najbolje postdiplomske studije na svetu za politièke nauke i medjunarodne odnose. Tu imate moguænost da se upoznate, živite i provodite vreme sa ljudima koji pokreæu svet. Toga nema u drugim zemljama».

Šeril Darup-Bojèuk je direktorka US JOURNAL OF ACADEMICS, istraživaèkog centra na internetu koji pomaže studentima da se lakše snadju u izboru i finansiranju obrazovanja na koledžima u Sjedinjenim Državama. Taj servis je napravljen kako bi promovisao odabir amerièkih koledža i univerziteta.

«Kada je neki strani student zainteresovan za studiranje u Sjedinjenim Državama - prvo treba da se dobro obavesti o svemu. Da taèno utvrdi koje predmete želi da pohadja, jer u Sjedinjenim Državama postoji preko 500 razlièitih pravaca studiranja». Darup-Bojèuk savetuje studentima da se o svemu najpre obaveste preko Interneta. Iako mnoge institucije žele samo najbolje studente , druge æe prihvatiti dobre studente koji su spremni da vredno rade. Troškovi visokog obrazovanja u Americi su visoki. Školarina može da bude i viša od 40 hiljada dolara godišnje, dok se troškovi života bilo gde kreæu izmedju 15 i 40 hiljada dolara. Finansijska pomoæ i stipendije su ogranièeni. Šantanu Sud iz Nju Delhija , diplomirala je pravo na pravnom fakultetu univerziteta Džordžtaun, u Vašingtonu.

« Ja sam se samofinansirao zato što Džordžtaun nije dao nikakvu pomoæ za školarinu. Morao sam da uzmem kredit od moje banke, a to je za nas ogromna suma. Sve u svemu, morali smo da pokažemo da u banci imamo oko 50 hiljada dolara».

Njegova porodica je iskoristila uštedjevinu, a ostatak pozajmila, što je naèin na koji mnogi strani studenti finansiraju svoje obrazovanje. Studenti koji planiraju da dodju u Sjedinjene Države i rade kako bi plaæali školarinu treba da znaju da im je za dobijanje vize potrebno pismo od amerièkog koledža ili univerziteta da su prihvaæeni, kao pismo od banke ili institucije koja ih stipendira kako bi pokazali da imaju dovoljno novca za školarinu i životne troškove, kada jednom stignu u Sjedinjene Države. djp

XS
SM
MD
LG