Crnogorski ministar inostranih poslova, Miodrag Vlahoviæ, saopštio je na Amerièko-crnogorskom politièkom forumu, ovdje u vašingtonskom Centru za strateške i meðunarodne studije, da je interes zvaniène Podgorice da Sjedinjene države ostanu aktivno angažovane u regionu Balkana, bez obzira na to ko æe biti pobjednik na amerièkim predsjednièkim izborima 2. novembra.
Ministar Vlahoviæ je rekao da je amerièko prisustvo na Balkanu neophodno zbog toga što je u regionu ostalo mnogo nedovršenog posla i što su Sjedinjene države – u tom smislu – garant da æe se svi procesi završiti na naèin koji æe obezbijediti stabilnost i demokratiju u regionu. Vlahoviæ je posebno naznaèio da æe prisustvo Amerike pomoæi u zaustavljanju prekograniènog kriminala koji bi mogao da se proširi koristeæi nefunkcionalnost postojeæe balkanske konstelacije.
Šef crnogorske diplomatije smatra da je amerièko prisustvo na Balkanu takoðe neophodno zbog neminovnog okonèanja procesa disolucije bivše Jugoslavije.
U tom smislu, ministar Vlahoviæ, vjeruje da je u toku i jedna od najznaèajnih faza crnogorske istorije, u kojoj æe Crna Gora – nakon što je bila sastavni dio dvije propale Jugoslavije i – po svim pokazateljima – nefunkcionalne zajednice sa Srbijom - povratiti državnu nezavisnost.
“Mi ne želimo da u Evropsku uniju uðemo kao pokrajina Srbije ili njen izlaz na more. Želimo da se integrišemo kao meðunarodno priznata država i stoga Beogradu nudimo savez nezavisnih država koji bi mogao da ima funkcionalnu, zajednièku, stratešku vojnu komandu”, kazao je Vlahoviæ.
Po njegovim rijeèima, èeško-slovaèki model razdruživanja Srbije i Crne Gore je najbolji naèin rešavanja krize državne zajednice, a taj model je – kako vjeruje moguæ i primjenjiv, bez obzira na to što u ovom trenutku iz zvaniènog Beograda nema pozitivne reakcije na tu inicijativu.
Navodeæi razloge u prilog crnogorskoj nezavisnosti, Vlahoviæ je posebno naglasio èinjenicu da državna zajednica nije ubrzala proces Asocijacije i stabilizacije, zbog èega je primarno bila dogovorena. Zbog toga je nedavno u Mastrihtu dogovoreno da se sa Crnom Gorom i Srbijom potpišu odvojeni protokoli o pridruživanju, ali je taj proces takoðe uslovljen i nesaradnjom Beograda sa Haškim tribunalom. Konsekvence te nesaradnje, rekao je Vlahoviæ – poput stopiranja èlanstva u Programu partnerstvo za mir i NATO-u - trpi i Crna Gora.
Državna zajednica je nepredvidiv, nestabilan i nefunkcionalan okvir koji, izmeðu ostalog, ne garantuje sigurnost stranih investitora, bez èega se teško može govoriti o uspješnim ekonomskim reformama, kazao je Vlahoviæ.
Unija nezavisnih država Srbije i Crne Gore, uz – logièno - partnerske i prijateljske odnose Beograda i Podgorice, predstavljala bi – po njegovim rijeèima, pozitivan primjer i faktor stabilnosti u regionu. Tim prije jer bi zadovoljila one koji se zalažu za zajedništvo Srbije i Crne Gore, ali i one koji smatraju da se postojeæi karakter zajedništva istorijski i praktièno pokazao kao problematièan.
“Iz Vašingtona i Brisela nam savjetuju da budemo strpljivi i mi smatramo da je strpljenje u konkretnom sluèaju pozitivno, ali da bi trebalo da ima svoju granicu”, kazao je šef crnogorske diplomatije.
2005. æe najvjerovatnije poèeti rješavanje statusa Kosova. Crna Gora namjerava da svoje, Beograskim sporazomom ovjereno pravo na referendum, iskoristi u predviðenom roku, i u momentu koji bude u interesu graðana Crne Gore. U tom kontekstu, referendum o nezavisnosti je, kako smatra Vlahoviæ, opcija koja bi uslijdila u sluèaju da pregovori sa Beogaradom o savezu nezavisnih država i definitivno propadnu.
Prema procesu rješavanja statusa Kosova, po rijeèima ministra Vlahoviæa, Crna Gora ima “pozitivno neutralnu poziciju”, što znaèi da Podgorica ne želi da bude uèesnik u tim pregovorima, ali da je spremna da im konstruktivno doprinese – ukoliko bude potrebno – i da ponudi usluge medijatora. U interesu Crne Gore je da Kosovo, u svakom sluèaju, ima efikasnu vlast koja æe svim etnièkim zajednicama omoguæiti bezbjednost i prosperitet.