Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src=" http://us.news1.yimg.com/us.yimg.com/p/rids/20040714/t/r3500995355.jpg"> Demokrate i republikanci pripremaju se za svoje predizborne konvencije - 2004-07-14


Amerièka Demokratska stranka predstavila je dnevni red svoje konvencije za nominaciju predsednièkog kandidata, koja æe biti održana krajem ovog meseca u Bostonu. Republikanci se takoðe pripremaju za svoju konvenciju, koja se održava krajem avgusta, u Njujorku. Saradnik Glasa Amerike, Džim Maloun, osvrnuo se na ulogu stranaèkih konvencija u savremenom amerièkom politièkom životu:

Ankete pokazuju da veliki broj Amerikanaca još uvek ne zna mnogo o senatoru Džonu Keriju, koji æe 29. jula biti imenovan za predsednièkog kandidata Demokratske stranke, na njenoj nacionalnoj konvenciji u Bostonu. Stoga je predsednik stranke, Teri Mekolif odluèio da u središte pažnje èetvorodnevne konvencije koja poèinje 26. jula, bude ponovno predstavljanje Džona Kerija i njegovog potpredsednièkog kandidata Džona Edvardsa amerièkim biraèima.

“Iskoristiæemo ta èetiri dana u Bostonu da upoznamo Ameriku sa Džonom Kerijem i Džonom Edvardsom i da govorimo o njihovim vrlinama i predstavimo viziju pomoæu koje æe zemlja ponovo krenuti napred. Tema naše konvencije biæe: Amerika jaka kod kuæe i poštovana u svetu.”

Glavne govore na konvenciji održaæe senatori Keri i Edvards. Meðu ostalim istaknutim govornicima biæe bivši predsednici Džimi Karter i Bil Klinton i bivši potpredsednik Al Gor. Pored toga biæe odato priznanje za životno delo senatoru iz Masaèusetsa, Tedu Kenediju.

Istovremeno, i republikanci se pripremaju za svoju èetvorodnevnu konvenciju, koja se održava krajem avgusta, u Njujorku. Na njihovoj listi govornika nalaze se kalifornijski guverner Arnold Švarceneger, senator iz Arizone Džon Mekejn, bivši gradonaèelnik Njujorka, Rudi Ðulijani i potpredsednik Dik Èejni.

Predsednik Buš govoriæe poslednjeg dana konvencije, 2. septembra, kada zvanièno bude prihvatio ponovnu nominaciju za predsednika. Buš i njegove republikanske pristalice i dalje naglašavaju uspehe administracije u borbi protiv terorizma i poveæanju bezbednosti zemlje. Buš je nedavno govorio na tu temu tokom kampanje u Mièigenu.

“Uhvatili smo i ubili glavne lidere Al Kaide. Istrajaæemo na tome sve dok pravda ne bude zadovoljena i Amerika ne bude bezbedna”.

Prve politièke konvencije u Americi održane su 1830-tih, i na njima su birani predsednièki kandidati sledeæih preko stotinu godina. No, sredinom prošlog stoleæa funkcija konvencija poèela je da se menja, ukazuje profesor Amerièkog univerziteta Alan Lihtman:

“U poslednjih pedeset godina, konvencije više nisu mesto na kojima se nominuju predsednièki kandidat. Predsednièki kandidati se sada uglavnom biraju na primarnim izborima.”.

Na modernim konvencijama, partijski aktivisti i delegati okupljaju se oko kandidata koji dobije najveæi broj glasova na primarnim izborima po državama. Politièki analitièar Stjuart Rotenberg smatra da konvencije danas uglavnom predstavljaju neku vrstu èetvorodnevnog oglašavanja predsednièkog i potpredsednièkog kandidata:

“These are now media events...” “To su sada medijske predstave. Prilike da predsednièki kandidat, a ne stranka, prikaže sebe i svog potpredsednièkog kandidata i da uputi svoju prezibornu poruku”.

NARR: Meðutim, baš zato što su konvencije sada tako predvidljive i do detalja razraðene, one imaju mnogo manji politièki uticaj nego ranije. Zbog toga glavne televizijske mreže u mnogo manjoj meri izveštavaju o njima nego što su to nekada èinile, prepuštajuæi direktne prenose kablovskim stanicama koje imaju mnogo manji broj gledalaca. djp

XS
SM
MD
LG