Linkovi

Boris Tadić, izdanak demokratskih procesa u Srbiji, pokazao se popularnijim od sopstvene stranke


Razgovor sa Džemsom Obrajenom, bivšim predsednièkim izaslanikom za Balkan, vodila je naša koleginica Jela Jevremoviæ:

Demokratska koalicija okupila se na ovim izborima na pojednako ubedljiv naèin kao 5. oktobra 2000. i to podstièe nadu u reformske rezultate, kaže Džems O-Brajen:

O Brajen:Sve zavisi od demokratskih snaga Srbije i njihovih napora da prevaziðu razlike i zapoènu plodnu saradnju. Mada je na tom planu èesto bilo poteškoæa, najnoviji izbori pokazuju da u važnim trenucima te snage umeju da se udruže. Srbija æe u naredne dve godine morati da pokaže Evropskoj Uniji i NATO-u da ostvaruje odluèan napredak. Vlada æe svojim graðanima takoðe morati da dokaže da može da obezbedi ekonomski napredak.

Glavni zadatak Srbije jeste da konaèno ukloni ostatke Miloševiæeve ere i njegovih ljudi koji još uvek imaju preterani uticaj na ekonomiju, vojsku i bezbednosne službe, kaže Obrajen. Sve to je važno u kontekstu pridruživanja Srbije Partnerstvu za mir i NATO-u. Pitanje Karadžiæa i Mladiæa mora da se razreši ako Srbija zaista želi da se ukljuèi u zajednicu evropskih zemalja, smatra Obrajen:

O Brajen:Suština se svodi na to da li su oružane snage i obaveštajne službe Srbije predane naèelima zapadnoevropskih institucija, koje su u meðuvremenu postale panevropske institucije. Skrivanje Karadžiæa i Mladiæa, nažalost, ukazuje na to da odgovorni ljudi u Srbiji ne vrednuju preobražaj Evrope i njena dostignuæa od Drugog svetskog rata do danas.

Džems Obrajen lièno poznaje Borisa Tadiæa. Za novog predsednika Srbije kaže da je osoba koja se u pravom trenutku našla na pravom mestu:

O Brajen:On je duboko opredeljen za demokratiju, što je izuzetno važno. Tadiæ je na ovim izborima takoðe pokazao da ume da mobiliše demokratske snage, što se u Srbiji veæ duže vremena nije dogodilo. Složio bih se sa izjavom Slobodana Antoniæa da Demokratska stranka po prvi put ima lidera koji je popularniji od stranke. To je takoðe velika promenu na politièkoj sceni Srbije. Za razliku od bivšeg premijera Zorana Ðinðiæa i drugih politièara, Tadiæ je iznikao kao lider u demokratskoj post-Miloševiæevoj Srbiji.

Kao izdanak takve Srbije, Tadiæ æe pristupiti ulozi politièkog lidera na demokratskiji naèin nego što su to èinili svi njegovi prethodnici, smatra Džems Obrajen.

Nikolas Vajt, direktor programa Meðunarodne krizne grupe za Evropu, sa sedištem u Brislu.

Izborni rezultati predstavljaju veliko olakšanje, a posebno je znaèajno što se na izbore odzavao tako veliki broj biraèa, istièe Nikolas Vajt:

Vajt:Interesantan je podatak da je u drugom izbornom krugu izašao veæi broj glasaèa nego u prvom krugu. To samo dokazuje da je graðanima stalo do izbornog rezultata. Pored toga, pobeda Borisa Tadiæa je veoma dobar znak, jer bi izbor Tomislava Nikoliæa predstavljao korak nazad za Srbiju. S druge strane, Srbija još uvek ima vladu u kojoj ne uèestvuje stranka novoizabranog predsednika Tadiæa stoga je njegov uticaj ogranièen. Takva situacija nije najidealnija, ali postoji bar saglasnost svih na vlasti da treba da saraðuju na zajednièkom programu.

Èinjenica da je za Tomislava Nikoliæa glasalo skoro 50 odsto biraèa, takoðe pokazuje da demokratske snage Srbije još uvek nisu stekle dovoljno poverenje graðana, kaže Vajt. Ipak, stvari se kreæu na bolje:

Vajt:Setimo se samo da su radikali u Miloševiæevo vreme na izborima prolazili još bolje. Èak su pobedili na izborima 1997. iako ih je Miloševiæ poništio zbog nedovoljnog odziva biraèa. Dakle, stvari su bolje nego što su tada bile. No, sudeæi po novim izbornim rezultatima, Srbija se i dalje nalazi na raskrsnici i tek treba da odluèi kojim pravcem želi da ide dalje.

Od Srbije se i dalje oèekuje da ispunjava svoje meðunarodne obaveze, kao što je puna saradnja sa Hagom, navodi Vajt. Srbija bi time pokazala da želju za integracijom sa širom evropskom zajednicom i za osmišljenom saradnjom sa svojim susedima, kaže Vajt. Od Srbije se takoðe oèekuje da bržim tempom nastavi zapoèete reforme:

Vajt:Sa stanovišta Evropske Unije nije u pitanju samo Hag, nego i pitanja poput reforme oružanih snaga koja još uvek nije izvedena do kraja, zatim nerazrešen problem šverca šeæera, kao i odugovlaèenje sa definisanjem ekonomskih odnosa sa Crnom Gorom. Koliko je meni poznato, pritisak da se ostvari puna saradnja sa Hagom takoðe ostaje na snazi i malo je verovatno da taj pritisak mogao biti smanjen radi ostvarenja napretka na nekim drugim poljima .

Po reèima našeg sagovornika, Srbiji predstoje dalja politièka previranja. Vajt: Srbija, u stvari prolazi kroz politièku krizu još od atentata na Zorana Ðinðiæa pre 15 meseci, i od onda je u stalnim previranjima. U sadašnjoj vladi za privredu su, na primer, zaduženi predani reformisti, ali oni su pod stalnom kritikom drugih manje reformski orijentisanih ministara. Takve nesuglasice samo podstièu napetosti i vladu èine nestabilnom.” Rasplet sporova u vladi ne mora da znaèi nove izbore, kaže Nikolas Vajt. Moguæe je da u doglednom periodu doðe do rekonstrukcije vlade u èiji bi sastav mogle da uðu nove stranke, smatra direktor programa za Evropu, Meðunarodne krizne grupe.

Džejms Dobins, direktor Centra korporacije Rend za medjunarodnu bezbednost i odbrambenu politiku

Sa demokratskim blokom na èelu Srbije, i predsednikom koji zagovara ispunjenje medjuanrodnih obaveza, da li æe saradnja Beograda sa Haškim tribunalom i dalje diktirati tempo i opseg ukljuèivanja u zapadne strukture, upitala je naša sardnica Maja Draker Džjemsa Dobinsa, direktora Centra korporacije Rend za medjuanrodnu bezbednost i odbrambenu politiku.

Dobins:Mislim da je vreme da Srbija ispuni svoje medjunarodne obaveze, kao što to èine i druge države u regionu. S druge strane, mislim da je medjuarnodna zajednica proteklih godina bila strpljiva sa Hrvatskom u išèekivanju da Hrvatska ostvari izvestan progres u odnosima sa svojim susedima, mada je u to vreme sporo ispunjavala svoje obaveze prema Hagu. Mislim da je odredjena doza strpljenja sada neophodna u odnosu na Srbiju imajuæi u vidu njene unutrašnje probleme. Što se tièe Karadžica i Mladiæa, ne zna se taèno gde se oni nalaze; Karadžiæ je verovatno u Bosni. To ukazuje na teškoæe u hvatanju haških otpuženika jer Karadžiæ je - barem povremeno - na podruèju gde je obaveza NATO-a da izvrši hapšenje. Srbija, bivša Jugoslavija, je bila najprosperitetnija država na Balkanu pre 20 godina, danas je možda najNEprosperitetnija zbog èega je na domaæoj sceni i došlo do porasta podrške snagama koje Evropa smatra nazadnim. Takodje je neizvesno koliko dugo æe Srbija i Crna Gora ostati zajedno: sasvim je moguæe da æe doæi do razlaza kroz narednih par godina. Mislim da SAD i EU sada moraju da preuzmu voæstvo u definisanju zajednièkog stava u odnosu na Kosovo i druga pitanja koje koèe napredak.

XS
SM
MD
LG