Linkovi

<img align=left border=1 width=60 hspace=8 src="http://us.news1.yimg.com/us.yimg.com/p/nm/20040624/amdf607190.jpg">U napadima u Bagdadu i još èetiri, pretežno, sunitska grada poginulo najmanje 100 osoba - 2004-06-24


Napadi automobilima bombama i minobacaèkim projektilima izvedeni su gotovo istovremeno u gradovima u kojima su iraèki suniti veæniska populacija. Najteži napad dogodio se u Mosulu, gdje su ubijene najmanje 44 osobe.

Gotovo identièni i, oèigledno, koordinirani bombaški napadi potresli su irèku prijestonicu, Bagdad, centar takozvanog “Sunitskog truogla”, Faludžu i obližnju Bakubu. U Ramadiju, pobunjenici su u napadu koristili ruène bacaèe. Predsednik privremene Iraèke vlade Ijad Alavi rekao je da su napadi upereni protiv iraèkohg naroda i demokratskog procesa u zemlji.

Medju poginulima i ranjenima je najviše iraèkih policajaca. Nakon napada, u gotovo svim mjestima došlo je do okršaja pobnunjenika sa koalicionim trupama. Najžešæi sukobi voðeni su u Bakubi, gdje su poginula dva, a ranjeno najmanje sedam amerièkih vojnika.

Odgovornost za današnje napade preuzeo je Islamistièki pokret jordanskog teroriste Abu Musaba al-Zarkavija, koji je povezan sa Al-Kaidom. U saopštenju na arapskoj interenet stranici, Al Zarkavijevi sljedbenici naveli su da blagosiljaju napade koje su izveli pripadnici bataljona muèenika.

Iraèki ministar odbrane Hazim Šalan rekao je na konferenciji za novinare u Bagdadu, da prelazna iraèka vlada ozbiljno razmatra uvoðenje vanrednog stanja u pojedinim oblastima zemlje, nakon primopredaje vlasti 30 juna.

Istovremeno, u Briselu – Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop Shefer nagovijestio je da æe Alijansa najvjerovatnije izaæi u susret zahtjevima prelazne iraèke vlade i da æe pomoæi programe obuke iraèkih snaga bezbjednosti.

U Vašingtonu, u Bijeloj Kuæi – vladin istražni tim predvoðen Patrikom Fizdžeraldom saslušao je amerièkog predsjednika Džordža Buša u okviru istrage o otkrivanju identiteta agenta Centralne obavještajne agencije Valeri Plejm, supruge bivšeg amerièkog ambasadora Džozefa Vilsona, koji se u vrijeme kada je poèinjeno to krivièno djelo javno usprotivio tvrdnjama predsjednika Buša da je sadam Husien pokušao da nabavi uranijum iz Nigera. Portparol Bijele kuæe Skot meklilen rekao je da je saslušanja amerièkog predsjednika, u prisustvu njegovog advokata Džima Šarpa, trajalo 70 minuta i dodao da je predsjednik pokazao volju da saraðuje i da je izrazio spremnost da saopšti sve što zna o pomenutonm skandalu.

XS
SM
MD
LG