Linkovi

Arapska liga odobrila dokument o reformama - 2004-05-11


Ministri inostranih poslova Arapske lige su kasno sinoæ odobrili dokument kojim se apeluje za politièke i socijalne reforme u arapskim zemljama. Medjutim, kao što beleži dopisnik Glasa Amerike iz Kaira, Greg LaMot, dok neki politièki analitièari kažu da je otvorena diskusija o pitanjima poput veæih ljudskih prava korak u pravom smeru, drugi istièu da ovim dokumentom neæe biti postignuto mnogo jer Arapska liga nema ovlašæenje da zahteva politièke ili društvene reforme u zemljama èlanicama.

Dokumentom koji su jednoglasno odobrili ministri inostranih poslova 22-èlane arapske lige, apeluje se za osnivanje demokratske prakse u arapskim zemljama, ukljuèujuæi proces kojim se sudski sistemi èine nezavisnim, veæu slobodu i poštovanje ljduskih prava za sve gradjane, kao i veæa prava žena. Retko je Arapska liga usvajala zvaniènu proklamaciju koja se bavi pitanjima unutrašnjih politièkih promena. Funkcioneri Arapske lige kažu da sinoæ usvojena deklaracija ima istorijski znaèaj. Medjutim, Arapska liga nema ovlašæenje da direktno sprovede politièke i društvene promene. Stoga neki politièki analitièari, poput bivšeg egipatskog diplomate Abdule Al Ašala koji je struènjak za arapska pitanja, smatraju da ovaj dokument Arapske lige nije ništa više do puko nastojanje da se zadovolje unutrašnji i spoljni zahtevi za veæim reformama:

"Nema namere, plana niti vizije za buduænost. Stoga mislim da je ovo tek puka retorika da se pokaže da su oni progresivni i da se njihovim narodima naogovesti da imaju nameru da sprovedu reforme. To je besmislica. Mislim da ovo sve jedino ima za cilj da pokaže arapskom društvu i svetu da èine puno u tom cilju".

Portparol Arapske lige Hosam Zaki priznaje da se, mada se odobrenim dokumentom apeluje za reforme, njime ne iznosi bilo koji mehanizam za implementaciju. On istièe da pošto se arapska liga ne meša u unutrašnja pitanja svojih država èlanica.

"Treba da smo realistièni i optimistièni. To je dobar poèetak jer, nakon dugog niza godina, konaèno imamo dokument koji se bavi tim pitanjima. Da bismo krenuli napred - razumem da bi taj mehanizam bio dobra ideja - ali, istovremeno morate razumeti da je ovo organizacija u kojoj mešanje u untrašnja pitanja jednostavno nije dopušteno".

Gospodin Zaki je rekao da odobrenje ovog dokumenta nije bilo rezultat bilo kakvog spoljnjeg politièkog pritiska, ukljuèujuæi nedavni apel predsednika Buša za veæu demokratizaciju arapskog sveta. Šef katedre za politièke nauke na Libansko-amerièkom univerzitetu u Bejrutu, Sami Barudi, kaže kako sumnja da æe taj dokument postiæi bilo šta. Medjutim, on kaže da su javne diskusije o takvim pitanjima pozitivan znak:

"Prvo treba da priznate da postoji jaz ili nedostatak da bi se zatim njime pozabavili. Time mislim da je pozitivna èinjenica da ove stvari nisu tabu, da su otvoreno iznete i da se vode razgovori o civilnom društvu, o ljudskim pravima. Što se tièe pitanja da li æe se stanje ljudskih prava popraviti na Bliskom istoku kao rezultat ovog dokumenta - u to zaista sumnjam. Medjutim, pozitivno je da organizacija koja predstavlja arapski svet govori o tim pitanjima".

Debata o dokumentu koji se bavi ljudskim pravima i politièkom reformom vodiæe se na samitu Arapske lige, koji treba da bude održan u Tunisu poèev od 22. maja, gde æe ponovo, kako se oèekuje biti jednoglasno odobren.

XS
SM
MD
LG