Linkovi

Draškoviæ u Savetu bezbednosti zatražio pomoæ kosovskim Srbima - 2004-05-10


Ministar inostranih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Draškoviæ danas je na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija posveæenoj Kosovu zatražio od medjunarodne zajednice da "sada pomogne kosovskim Srbima, na isti naèin na koji je 1999. godine pomogla Albancima nad kojima je - kako je kazao režim Slobodana Milossevicha, poèinio mnoge zloèine.

Osnova za raspravu pred Savetom bezbednosti bio prošlonedeljni izveštaj generalnog sekretara UN Kofija Anana, u kojem je ocenio da nasilje na Kosovu u martu ove godine - predstavlja korak unazad u stabilizaciji i normalizaciji prilika, kao i da je nasilje dodatno pogoršalo ekonomsku situaciju, meðuetnièke odnose i položaj manjinskih zajedinica na Kosovu.

Šef UNMIK-a Hari Holkeri rekao je na današnjoj sednici da æe meðunarodne misije na Kosovu uèiniti sve da se poèinioci i podsrekaèi nasilja na Kosovu izvedu pred lice pravde. Holkeri je rekao da je UNMIK, da bi ostvario taj zadatak zatražio dodatne policijske snage, meðunarodne tužioce i sudije, od kojih su neki veæ stigli u pokrajinu. Holkeri je istakao da se prava svih etnièkih zajednica na Kosovu najbolje mogu ostvariti hitnom i efikasnom implementacijom demokratskih standarda i da to ostaje najveæi prioritet meðunarodne administracije.

Srbiju i Crnu Goru na sednici Saveta bezbednosti predstavljao je šef diplomatije Vuk Draškoviæ – koji je – u vezi sa politikom "standardi pre statusa" - rekao da okosnica tih standarda mora da bude otklanjanje posledica -etnièkog èišæenja lokalnih Srba, njihova potuna bezbednost i garancija poštovanja ljudskih i graðanskih prava. Draškoviæ je rekao da u Beogradu "ne razmišljaju o konaènom statusu Kosova i predoèio je plan srpske vlade za decentralizaciju vlasti i samoupravu Srba, Rekao je da se Vlada Srbije u svom planu zalaže za uspostavljanje najvišeg stepena autonomije srpskih opština, gradova, sela i takozvanih enklava.

"Ta autonomija je put ka multietnièkom i multikulturnom Kosovu, ka pomirenju Srba i Albanaca i njihovoj zajednièkoj evropskoj buduænosti", istakao je Draškoviæ, istièuæi da je od juna 1999. godine do marta ove godine na Kosovu ubijeno ili kidnapovano 2.500 Srba i da medjunarodna i lokalna vlast s tim u vezi - nije reagovala dovoljno odluèno. Draškoviæ je izrazio nezadovoljstvo i predsjednièkim saopštenjem Savjeta Bezbjednosti povodom nasilja na Kosovu.

Ministar inostranih polsova Srbije i Crne Gore založio se za poèetak iskrenog dijaloga Albanaca i Srba na svim nivoima - direktnog ili uz meðunarodno posredovanje.

“Ne može biti dogovora bez razgovora. Neprijateljstvo se gasi samo dijalogom i pomirenjem", kazao je Draškoviæ. Istovremeno je pozvao na striktnu primjenu Rezolucije 1244

Holkeri je èlanovima SB UN rekao da je UNMIK upoznat sa planom Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, da deli zabrinutost Beograda za bezbednost Srba na Kosovu, ali da je kljuè za efektivnu i trajnu reformu lokalne vlasti – prihvatljivost koncepta za sve zajednice na Kosovu.

Britanski ambasador Emir Džons Peri, istièuæi da govori i u ime EU saglasio se sa ocjenama da je etnièko nasilje na Kosovu nanijelo veliku štetu demokratizaciji Kosova. On je pozvao kosovske privremene institucije da budu odluènije u zaštiti manjinskih zajednica, a Beograd i kosovske Srbe da se ukljuèe u politièki proces. Jednostrane odluke bilo koje strane o konaènom statusu Kosova, ne samo da su neprihvatljive veæ bi mogle da budu destabilizujuæe, rekao je britanski ambasador.

Njegov fransuski kolega Žan Mark De La Sablije rekao je – takoðe u ime EU –da albanska veæina sada ima jasnu obavezu da zaštiti prava svih manjina na Kosovu i da sve veæe sumnje u njihovu odluènost da zaštite lokalne manjine – moraju sami da otklone. Francuski ambasador naglasio je da je neophodno ostvariti mnogo veæi progres u procesima povratka izbjeglih i raseljenih, etike i medijskoj izvještavanja, koje je – kako je rekao – neobjetivnim i neprofesionalnim novinarskim pristupom podsticalo martovski talas nasilja u pokrajini.

Predstavnik Sjedinjneih Dražava Džejms Kaningem rekao je da se nasilje koje se dogodilo u martu ne smije ponoviti i založio se za dijalog i implementaciju standarda predviðenih planom ujedinjenih nacija. Primjena tih standarda donijeæe dobro svim stanovnicima Kosova, rekao je Kaningem. On je obeæao da æe Amerika uèiniti sve što je obeæala, ukljuèujuæi i dodatne policijske snage, kako bi se saèuvali red i mir, i bezbjednost manjina na Kosovu, ali je dodao da samo Kosovo mora da bude odgovorno za svoju bezbjednost.

Vašington pokazuje razumevanje za plan decentralizacije Kosova

Pre odlaska za Njujork ministar Draškoviæ je u Vašingtonu razgovarao sa predsednikom senatskog odbora za meðunarodne odnose, senatorom Rièardom Lugarom, senatorom Èakom Hejgelom i predsedavajuæim ameruièke helsinške komisije, kongresmenom Kristiferom Smitom.

U svim tim razgovorima, prema Draškoviæevim reèima, najznaèajnija tema bila je situacija na Kosovu i veæe angažovanje meðunarodne zajednice na rešavanju problema, posebno kada je u pitanju bezbednost i sloboda kretanja pripadnika srpske zajednice u pokrajini i povratak izbeglog i raseljenog stanovništva.

Amerièki zvaniènici, a posebno državni sekretar Kolin Pauel su, kaže Draškoviæ, pokazali razumevanje za stavove koje im je saopštio.

Na konferenciji za novinare, juèe u Glasu Amerike, Draškoviæ je rekao i da je plan vlade Srbije o decentralizaciji Kosova takoðe naišao na razumevanje Vašingtona “kao dobra polazna osnova za pregovore Beograda i prištine”.

"Decentralizaciju Amerika razume, i u naèelu snažno održava, jer ta zemlja poèiva na sistemu decentralizovane vlasti. Do modela decentralizacije vlasti na Kosovu i Metohiji trebalo doæi kroz dijalog Srba, Albanaca i predstavnika meðunarodne zajednice", rekao je Vuk Draškoviæ.

Zamoljen da prokomentariše nedavnu izjavu predsednika Kosova, Ibrahima Rugove, koji je takoðe na konferenciji za novinare u Glasu Amerike, rekao da Kosovo mora biti nezavisno, šef diplomatije Srbije i Crne Gore je rekao:

”Mi se moramo pridružiti Evropi. Poruka ovog veka glasi -- medjuzavisnost država. Istovremeno, rezolucija 1244 mora biti u potpunosti poštovana: Kosovo je unutar Srbije i Crne Gore. Sada je potrebno priæi rešavanju kosovskog pitanja u interesu naroda: Srba, Albanaca i nealbanaca i uspostaviti sistem evropskih standarda.“

Šef diplomatije obeæao punu saradnju sa Hagom

Kakvu poruku æe Vuk Draškoviæ preneti Beogradu posle sastanaka sa visokim amerièkim zvaniènicima u pogledu saradnje sa Haškim tribunalom?

”Citiraæu državnog sekretara Pauela. Nema tih vrata koja vode u Partnerstvo za mir, Evropsku uniju, NATO i druge procese evroatlantskih integracija koja bi Srbiji i Crnoj Gori bila zatvorena, niti ima ikakvih prepreka u odnosima izmedju SAD i SCG koje odmah ne bi bile ukolonjene - nakon što mi potpuno i bezuslovno ispunimo naše medjunarodne obaveze prema Haškom tribunalu.“

Poruka koju je amerièka strana prenela Draškoviæu - kako je rekao - glasi: ”želimo da vas prihvatimo, ali sada je na vama da povuèete potez“.

”Tu poruku smo primili k znanju i uveravam vas - mi æemo svoje medjuanrodne obaveze ispoštovati,“ izjavio je ministar inostranih poslova Srbije i Crne Gore.

Vuk Draškoviæ je prokomentarisao i vest da ge neæe biti u drþavnoj delegaciji Srbije i Crne Gore koja planira posetu Hrvatskoj zbog toga što - kako je objavljeno u medijima - u Hrvatskoj nije dobrodošao.

Prema njegovim reèima, on trenutno ne planira posetu Zagrebu, ali æe rado biti domaæin hrvatskom ministru inostranih poslova, Miomiru Žululu, koji bi trebalo da doputuje u posetu Beogradu krajem maja.

XS
SM
MD
LG