Linkovi

Pol Gobl o ruskom interesu na Balkanu - 2004-03-27


Iz Rusije istovremeno stižu i veoma oštre kritike - kako se tvrdi - etnièkog èišæenja u pokrajini i, takoðe, zahtevi da se odbaci metod “povlaðivanja albanskim ekstremistima”, kako je ustvrdio portprol Ruskog ministarstva inostranih poslova Aleksandar Jakovenko. To je bio povod za razgovor sa politièkim analitièarom i ekspertom za Istoènu Evropu, Polom Goblom, koga je kolega Darko Popoviæ najpre zamolio da objasni šta su èinjenice, a šta je mit u pogledu - kako se èesto istièe - “tradicionalnog rusko-srpskog prijateljstva”.

“Rekao bih da je važno razumeti da Rusi, sa jedne strane, vide Srbe kao deo zajednièke slovenske Evrope, identifikuju se emocionalno sa Srbima. Tu postoji i jedna dublja povezanost, a to je da Rusi - naroèito dva poslednja naraštaja, gledaju na ono što se dogodilo u Jugoslaviji ili postjugoslaviji, kao na nešto što se dogodilo ili bi moglo da se dogodi i njima. Tako uz istorijsko, emocionalno iskustvo, imamo i veoma praktièni smisao da je sve što se dogodilo u Jugoslaviji, sve što se dogodilo Srbima, nešto što bi moglo da se dogodi i Rusima. Istorijski, kao što svakako dobro znate, Rusija je èesto okretala leða svojim navodnim srpskim prijateljima. Ideja da æe Rusi, samo zbog tog prijateljstva, uvek da podrže Srbe, jednostavno nije istinita. Rusija je ostavljala Srbe na cedilu u mnogo navrata. Rekao bih da je veoma važno imati na umu da æe praktièna politika - bez obzira što u osnovi tu postoji nekakvo prijateljstvo, simpatija - èesto da navede Ruse da ostave Srbe po strani. Zbog toga ne mislim da Srbi mogu istinski da raèunaju na Ruse, bez obzira ne sve okolnosti.”

Šta je istinski ruski interes i cilj u ovom trenutku na Balkanu?

“Mislim da postoje dva. Mislim da sa jedne strane, zauzimanje oštrog stava, podržavanje srpskih pozicija, ima veliku važnost u ruskoj unutrašnjoj politici... Da je veoma važno za unutrašnjepolitièku agendu gospodina Putina, za uèvršæivanje politièke podrške. Drugo, rekao bih da je to oblast u kojoj Moskva oèekuje da stekne neke meðunarodne poene. Drugim reèima, protivljenjem muslimanskoj pobuni, zalaganjem da ne se granice ne smeju menjati, èine se dve stvari. Prvo, pruža se podršku odredjenim aspektima amerièkog stava i drugo, moguæe je da se unese razdor izmeðu Amerikanaca i Evropljana. A to je istorijski cilj ruske inostrane politike: da izigra Zapadnu Evropu i Sjedinjene Države. Rekao bih da Rusi nastavljaju to da rade. Zbog toga lièno ne verujem da æe stav Moskve, bez obzira na to kakav je danas, biti isti i kroz 12 meseci, jer ukoliko Rusi vide neke nove moguænosti, moguæe je da zaigraju upravo suprotno.”

U ovom trenutku izgleda da se Rusi zalažu za dosledno sprovoðenje Rezolucije 12-44, dok istovremeno poèinje da se pominje da bi ona trebalo da pretrpi odreðene izmene. Kakav je vaš komentar?

“Rusi su upravo dobili rezultate popisa stanovništva Ruske Federacije. Porast muslimanskog stanovništva ih veoma plaši. Stoga su skloniji razmišljanju u nacionalistièkim okvirima. Drugo, jasno im je da æe zauzimanje èvrstog stava protiv svakog pokreta koji lièi na nekakvu secesiju, èvrstog stava prema muslimanima, biti izuzetno dobro primljeno u Vašingtonu. Prema tome, tu ima i praktiènih i emocionalnih razloga... Lièno smatram da æe verovanto doæi do nove Rezolucije Saveta bezbednosti i verujem da æe Rusi i Amerikanci zajedno raditi na njoj, s tim što se ona neæe radikalno razlikovati od ove koju veæ imamo. Takoðe mislim da Rusi raèunaju sa time, ne bi li stekli dodatne poene ovde u Vašingtonu, a Sjedinjene Države æe, naravno, zapamtiti da su Rusi - pod znacima navoda - bili kooperativni u tom pogledu. Biæe interesantno videti da li æe se tokom procesa Rusi u nekom momentu opet odmaæi od Srba, jer mislim da je i njihova politika prema Srbiji daleko sebiènija nego što to izgleda.”

Ruski ministar za vanredne situacije je ovih dana boravio u Beogradu, ruska pomoæ je veæ poèela da pristiže, šta još može da se oèekuje od Rusije u ovom trenutku?

“Mislim da æete videti mnogo novih saopštenja, mnogo izjava na visokom nivou, ali da možda neæete videti mnogo više humanitarne pomoæi, jer ne bih rekao da Rusija to može da podnese. Medjutim, biæe mnogo emocionalnih saopštenja. Rekao bih da je za narod u regionu veoma važno da sahvati razliku izmeðu akcija i puke retorike. Mislim da æe akcije biti odreðivane realnom politikom i vrlo je važno ne podleæi onome što je retorika, koja æe možda zvuèati prosrpski. Realna politika æe odslikavati veoma pažljivu raèunicu u vezi sa onim šta Moskva želi da postigne - ne toliko na Balkanu, koliko kod kuæe i u svojim odnosima sa Zapadnom Evropom i Sjedinjenim Državama.”

XS
SM
MD
LG