Linkovi

Evropa i Sjedinjene Države posle uveæanja Evropske unije - 2004-03-26


Tokom panel diskusije, koju su nedavno organizovali Institut Vilijam Dejvidson i Centar za Evropsku uniju pri Univerzitetu države Mièigen, liènosti i amerièkog i evropskog politièkog, privrednog i akademskog sektora iznosile su svoja gledišta o transatlantskim odnosima u svetlu skorašnjeg proširenja Evropske unije. Bivši amerièki državni sekretar Medlin Olbrajt izjavila je da politièka logika uveæanja Evropske unije proistièe iz istorije. Zemlje koje su decenijama silom bile odvojene od ostatka Evrope žele bezbednost i nadaju se da se razdvajanje nikada neæe ponoviti. Olbrajtova je istakla kako Sjedinjene Države smatraju Evropsku uniju za snažnog i naprednog partnera. Prema njenim reèima, veæina ljudi u Evropi i Sjedinjenim Državama imaæe koristi od otvorene konkurencije, inovacija i slobodnog tržišta. Ona je pozvala obe strane da se odupru potrebi uspostavljanja protekcionizma. Bivši amerièki državni sekretar je priznala da su na transatlantske odnose negativno uticala razmimoilaženja o tome kako reagovati na pretnje medjunarodnoj bezbednosti:

”Predsedni Buš je smatrao Sadama Huseina za neposrednu opasnost koja mora biti uklonjena. Drugi su mislili da se Irak može držati pod kontrolom kombinacijom vojnih inspekcija Ujedinjenih nacija i zonama zabranjenim za letove i kopneni saobraæaj. Ta razmimoilaženja ugrožavala su psihologiju partnerstva koja je vladala s obe strane Atlantika posle Drugog svetskog rata.“

Medlin Olbrajt je izjavila da su odnosi izmedju Sjedinjenih Država i Evropske unije na prelomnoj taèki. Dve strane imaju razlièita gledišta o mnogim pitanjima, kao što su Irak, Bliski istok, globalne klimatske promene, kontrola naoružanja, smrtna kazna, ovlašæenja Medjunarodnog kriviènog suda i uloga Ujedinjenih nacija:

”U Sjedinjenim Državama ima uticajnih ljudi koji smatraju da bi Amerika trebalo da podstièe podele u Evropi, kako se ona ne bi pretvorila u rivala. U Evropi, neki iznose gledišta da je suština jedinstva i uveæanja Unije upravo stvaranje kontrateže Sjedinjenim državama. Ja se sa tim ne slažem. Snažna i ujedinjena Evropa biæe dobra za Ameriku. A da Amerika nije bila snažna i ujedinjena u prošlom veku, Evropa danas ne bi bila ni ujedinjena, ni napredna, niti slobodna.“

Istaknuti demokratski èlan senatskog Odbora za odnose sa inostranstvom, senator Džozef Bajden, izjavio je na konferenciji da Amerikanci sa nelagodnošæu nose ”ogrtaè supersile:“

”Obièni ljudi u mojoj matiènoj državi ne kažu: hvala Bogu što smo svetska sila i što svako može da baca krivicu na nas ili traži od nas da intervenišemo. Niko u mojoj državi nije sreæan što je Džo Bajden, zajedno sa medlin Olbrajt, vršio pritisak na bivšeg predsednika Sjedinjenih Država da upotrebi silu na Balkanu. Niko nije rekao kako je bila sjajna ideja da se amerièke snage pošalju u Bosnu, ili na Kosovo. Amerikanci nisu ludi za tim statusom. Jedina stvar koju vole još manje od toga što su jedina svetska supersila, jeste da to bude neko drugi.“

Senator Bajden smatra da uveæanje Evropske unije neæe promeniti amerièku politiku prema Evropi:

”Ne oèekujem nikakve promene u amerièkoj spoljnoj politici. Mislim da je dobro to što æe se Evropska unija proširiti. Naroèito mislimo da je dobro što æe to u jednom trenutku obuhvatiti i Tursku. Želimo da osiguramo da snažnija Evropa, u kojoj æe njen istoèni i cehntralni deo biti integrisan sa zapadnom Evropom, bude bolja za svet i bolja za sve nas. Ne vidim nikakav problem u proširenju Evropske unije. Mislim da je to korisna i vredna stvar i za Evropu i za Sjedinjene Države.“

Senator Bajden je rekao da, uprkos neslaganjima sa amerièkom intervencijom u Iraku, mnogi Evropljani sada shvataju da su posložni teroristièkim napadima isto koliko i Amerikanci:

”Iz mojih putovanja po Evropi, poslednjih godinu i po dana, saznao sam da su mnogi Evropljani koji su bili uz nas posle napada 11. septembra 2001., smatrali da je naša reakcija na teroristièku opasnost bila preterana. Ali mislim da je ono što se dogodilo u Madridu jasno pokazalo svakom Evropljaninu da Al-kaida i njoj srodne organizacije imaju isto toliko interesa za razaranje demokratija i sistema u Evropi kao i u Sjedinjenim Državama. Nadam se da se i Amerika razbudila i da administracija i predsednik Buš shvataju da uklanjanje Sadama Huseina sa vlasti nije eliminisalo teror u svetu. Oni su se preklapali, ali su dve odvojene pojave. Kada bi u Iraku sutra nastali totalni mir i demokratija, još uvek bi bilo medjunarodnih terorista koji bi ugrožavali naše glavne gradove i naše ljude. Obratno, kada u svetu više ne bi bilo terora, ipak bi postojao veliki geopolitièki problem u Iraku i na Bliskom istoku. Moramo sa oba ta problema da se uhvatimo u koštac. Mislim da su Sjedinjene Države i Evropa zajedno u procesu u kome æe, nadam se, naæi zajednièko rešenje, i to iz sledeæeg razloga: u interesu je Evrope, koliko i Sjedinjenih Država, da Irak bude uspešan; takodje, u našem je interesu isto koliko i u interesu Evrope da se teroru stane na kraj.“

Tom Lantos, istaknuti demokratski èlan Odbora za odnose sa inostranstvom u Predstavnièkom domu, veruje da u Sjedinjenim Državama opada interes za proširenje Evropske unije:

”Evropu vidimo kao svog najvažnijeg trgovinskog partnera, još uvek smatramo da delimo zajednièke vrednosti, ali u mnogim sluèajevima to stavljamo pod znak pitanja. Predvidjam da æe, od 25 èlanica Unije, povremeno - a možda i stalno - neke biti veoma prijateljske prema nama. One koje budu razoèarane postupcima Brisela tragaæe za drugim vezama, drugim savezima, drugim obavezama, i nailaziæe na otvorena vrata na osnovu hladnih i racionalnih kalkulacija.“

Vodja delegacije Evropske unije, Ginter Burghart, upozorio je da je Unija u sadašnjem sastavu suoèena sa nekoliko krupnih izazova. Ovo je prvi put da je broj novih èlanica veæi od broja èlanica - osnivaèa. Broj stanovnika u deset novih èlanica iznosiæe 20 odsto ukupnog broja stanovnika Unije, ali æe proizvoditi samo pet odsto bruto domaæeg proizvoda. Što se tièe odnosa izmedju Sjedinjenih država i Evropske unije, on se založio za bolje medjusobno razumevanje:

”Ajnštajn je rekao da je Amerika dete Evrope. Ja bih dodao da možemo biti ponosni što su i deca koja su ovde odrasla i roditelji u Evropi, koji su postali mudriji, što ta deca sada mogu da budu mnogo ponosnija na roditelje nego pre pedeset godina. Evropa kakvu sada stvaramo trebalo bi da omoguæi stabilnije i èvršæe transatlantske odnose, jer æe evropski partner biti u stanju da pruži više.“

Proširenje Evropske unije predstavlja istorijski korak ka davno priželjkivanom cilju, sa obe strane Atlantika, da Evropa postane ”jedinstvena, slobodna, u miru i neprestanom napretku,“ kako su to zamišljali mnogi amerièki predsednici. Amerikanci se nadaju da æe to proširenje omoguæiti Evropi da postane još efikasniji medjunarodni partner Sjedinjenih Država u hvatanju u koštac sa regionalnim i globalnim problemima od obostranog znaèaja - od stabilizacije Balkana do rešavanja problema Bliskog istoka, a iznad svega u suzbijanju terorizma.

XS
SM
MD
LG