Linkovi

Novi fond za pomoæ inostranstvu nagraðuje zemlje sa dobrom upravom - 2004-02-19


Amerièki funkcioneri opisali su program ”Millenium Challenge” kao revolucionarnu inicijativu za razvoj. Funkcioner Državnog sekretrijata Alan Larson, vršilac je dužnosti direktora te korporacije, koja nadzire program u vrednosti od više milijardi dolara.

“U fokusu programa ”Millennium Challenge” je ekonomski razvoj, unapredjenje životnog standarda za gradjane zemalja sa kojima saradjujemo. Mi smo usredsredjeni na zemlje, koje imaju najbolje razvojne programe, mada su siromašne. ”

Do sada, 63 zemlje imaju pravo na dobijanje amerièke pomoæi u skladu sa tim programom. Medju tim zemljama su Istoèni Timor, Bosna i Hercegovina, Mali, Senegal, Gana, Pakistan, Avganistan, Jemen, Vijetnam, Indija, Bolivija. Larson je rekao da æe se tim programom pomoæi da se obezbede sredstva za programe pomoæi zemljama za koje se smatra da unapredjuju dobru upravu i programe sa ciljem poboljšanja osnovnog zdravstvenog sistema i obrazovanja. Imena prvih moguæih partnera biæe objavljena do maja ove godine.

“Osnovni kriterijum da neka zemlja postane kandidat jeste da bude siromašna, da joj je godišnji prihod po stanovniku ispod 1445 dolara i da može da uèestvuje u svim programima Asocijacije za medjunarodni razvoj. ”

Larson je rekao da amerièka administracija ima na umu projekte koji bi podstakli zanèajan ekonomski rast i smanjili siromaštvo. On je, izmedju ostalog, govorio o programima za unapredjenje obrazovne tehnologije i poljoprivredne proizvodnje. Funkcioneri administracije kažu da æe korporacija ”Millennium Challenge” nadopuniti, ali neæe i zameniti Agenciju za medjunarodni razvoj. Struènjak za razvoj iz Saveta za odnose sa inostranstvom, Džozef Sigel, izjavio je da taj program ima veliki potencijal.

“U pitanju je procena progresa pojedinaènih zemalja, u poredjenju sa drugim zemljama u razvoju. Nije reè o primeni pravnih ili politièkih struktura, kao što su amerièke. Mislim da je jedan od privlaènih elemenata to što je proseèan nivo koji je postigla neka zemlja u skaldu sa tih 16 raznih regulativa.”

Siegel ukazuje da bi se moralo insistirati na politièkim, ekonomskim i gradjanskim pravima da bi se obezbedilo da zemlje koje postižu naparedak na planu ekonomskog razvoja, ali ne i politièkih reformi, kao što su na primer Kina i Vijetnam, ne dobiju sredstva pomoæi olako. Kada je predsednik Buš objavio taj plan pre dve godine, administracija je zatražila iznos pet milijardi dolara godišnje, poèevši od 2006. godine. Kongres je odredio samo milijardu dolara za ovu godinu. Administracija je saopštila da æe zahtevati dvostruki iznos za 2005. godinu.

XS
SM
MD
LG