Linkovi

Opreèna mišljenja o buduænosti Iraka - 2004-02-16


Posledice rata su teške za bilo koje društvo, kaže Ahmed Hašim, profesor strateških studija na amerièkom ratnom koledžu. Irak, koji je podeljen izmedju suparnièkih Sunita, Šiita i Kurda, posebno je podložan takvoj moguænosti.

“Irak je sada izgubio oseæaj identiteta i svako se okreæe svojoj zajednici. Nedostatak bezbednosti, ekonomskog razvoja i rukovodstva doprineli su povratku u primitivni komunalizam. U Iraku nema upravne strukture koja bi mogla da prevazidje parohijalizam medju sadašnjim iraèkim rukovodstvom. ”

Profesor Hašim kaže da svaka zajednica izgleda da ide svojim putem, uprkos nastojanjima sadašnjeg vladajuæeg saveta da postigne izvestan stepen jedinstva. Naroèito su Kurdi zainteresovani za nezavisnost.

“Kurdi ne podižu iraèku zastavu, veæ kurdsku. Nova generacija Kurda, koja je stasala 1990-tih godina ne govori arapski, i velika veæina Kurda, po mom mišljenju želela bi da stvori nezavisnu državu, ali shvata da to spreèavaju spoljni faktori.”

U pitanju su, kaže profesor Hašim, teritorije, nafta i politièka moæ. Konkurencija je pojaèana usled dostupnosti svakojakog oružja.

“U Iraku je formiran niz privatnih milicija. Svaka etnièka grupa ima svoju dobro naoružanu privatnu miliciju, što otvara moguænost za izbijanje ozbiljnih sukoba medju zajednicama. Sve zajednice imaju finansijske moguænosti da poænu i održe medjusobne konflikte”

Ali profesor Hašim takodej kaže da bi etnièke grupe mogle i da se udruže, ako ih amerièka okupacija dovoljno razbesni. U nekom ratu za nacionalno oslobodjenje lako bi mogle da zanemare svoje unutrašnje razlike:

“Iskušenje je veliko da se organizuje rat nacionalnog oslobodjenja i zbace stranci. Sve više se medju Iraèanima govori o pobuni 1920. godine protiv Britanije, kada su se plemena i zajednice ujedinili u borbi proiv nastojanja Britanije da uspostavi kolonijalnu kontrolu.

Okupacije su teško održive kada imate nacionalnu opoziciju, kaže Milt Berden, koji je upravljao operacijama Centralne obaveštajne agencije u pobuni Avganistanaca protiv Sovjeta:

“ Ukoliko optor u Iraku ostane nacionalistièki ili u kombinaciji islamista i nacionalista, i mladež nam se oružano suprotstavi zato što smo mi u Iraku, a ne zato što su oni nacionalisti ili pripadnici stranke Baas, vi ste onda suoèeni sa ozbiljnim problemom. Ustanici na kraju pobedjuju, ako su nacionalistièki motivisani.”

Medjutim, spoljnopolitièki analitièar u Kongresnom centru za istraživaæki rad, Alfred Prados, kaže da svakako postoje razlièiti stavovi medju Iraèanima, ali to ne znaèi da æe biti rata. Iraèani i Amerikanci su aktivno angažovani na formiranju široko zasnovane i legitimne vlade, èak i ako za to bude potrebno duže vremena od oèekivanog. Kompromis je moguæ.

“ Kada imate organizacije koje imaju svoje programe, koji se razlikuju medjusobno, kao i od uticajnog autsajdera, svakako postoji moguænost gradjanskog rata. Medjutim, u poslednjem momentu te grupe bi mogle da se uzdrže uvidjajuæi da bi posledice gradjanskog rata mogle da budu veoma neprijatne za njih pojedinaèno, a naroèito ako bi drugi razvoj regionalnih dogadjaja stvorio još neizvesniju situaciju. ”

Mada šiitiski lider Ali al-Sistini insistira na održavanju opštih izbora, surpotno amerièkim planovima, kojima se predvidja indirektan izborni proces, Prados smatra da je on umereni politièar. Prados je naveo da ajatola al-Sistiani i njegovi sledbenici imaju veze sa Iranom, ali da oni ne pokušavaju da osnuju slièan islamski režim. Rat nacionalnog oslobodjenja je, kako Prados veruje, moguæa ali veoma daleka opcija.

XS
SM
MD
LG