Linkovi

Rat Sjedinjenih Država u Iraku - 2003-12-25


2004.godina æe stiæi u trenutku kad rat u Iraku ulazi u deseti mesec. Sadam Husein, koji je bio u bekstvu od pada Bagdada u aprilu, pronadjen je i zarobljen. Medjutim, do sada nisu pronadjene tone opasnih hemijskih i bioloških agenasa koje su se, prema tvrdnjama Sjedinjenih Država i Britanije nalazile u arsenalu Sadama Huseina. U govoru održanom u Ujedinjenim nacijama u februaru, mesec dana pre invazije na Irak, na èelu sa SAD, državni sekretar Kolin Pauel je ovako izneo argumentaciju Sjedinjenih Država:

“Nema sumnje da Sadam Husein poseduje biološko naoružanje i sposobnost da brzo proizvede daleko više tog oružja, kao i da raširi te smrtonosne otrove i bolesti na naèine koji mogu da uzrokuju ogroman broj smrtnih sluèajeva i masovno razaranje“.

Medjutim, kad je predsednik Buš održao govor u Ujedinjenim nacijama sedam meseci nakon toga, bilo je reèi o drugoj temi:

“Širom Bliskog istoka, ljudi su bezbedniji, jer je nestabilni agresor uklonjen sa vlasti. Širom sveta, zemlje su bezbednije jer je pao saveznik terorista“.

U jeku izveštaja da se potraga u Iraku za zabranjenim oružjem privodi kraju, administracija se usredsredjuje na stvaranje demokratije u zemlji koja je bila pod diktaturom režima Sadama Huseina i na èinjenicu je ovo deo rata protiv terorizma koji je poèeo teroristièkim napadima u Sjedinjenim Državama pre dve godine.

“Rat protiv terorizma se vodi na mnogim frontovima. Irak je vidljivi front. Veoma je važno da ljudi stave Irak u širi kontekst o ratu koji æe se nastaviti”.

Kritièari su medjutim, proveli najveæi deo 2003.godine optužujuæi administraciju da èinjenica da je odustala od rasprava o iraèkom oružju masovnog uništenja, potvrdjuje njihove tvrdnje da su Sjedinjene Države i Britanija preuvelièali pretnju od iraèkog oružja uoèi rata. Deril Kimbal je analitièar u Udruženju za kontrolu naoružanja:

“Sada je jasno da Irak nije bio neposredna pretnja Sjedinjenim Državama kako je to tvrdila administracija predsednika Buša. Mi zajedno sa sve veæim brojem ljudi verujemo da je administracija iznela argumentaciju u prilog rata navodeæi pogrešne obavešajne podatke ili ih pogrešno tumaèeæi”.

Oko 130 hiljada amerièkih vojnika je sada razmešteno u Iraku, dok cena stabilizacije i obnove te zemlje raste u dolarima i životima. Više od 460 amerièkih vojnika je poginulo od poèetka rata u martu. Profesor istorije na Amerièkom univerzitetu, Alan Lihtman, veruje da bi ti troškovi mogli negativno da se odraze na raspoloženje biraèa kada izadju na birališta da bi izabrali predsednika iduæeg novembra, ukoliko se tekuæi trend u Iraku nastavi.

“Mi smo u Iraku. Preuzeli smo odgovornost za tu zemlju. Oborili smo vladu i sada obnavljamo tu zemlju i èinimo sve što možemo da ponovo uspostavimo stabilnu demokratiju bez obzira na to šta bi teroristi mogli da uèine. Neki bi naravno mogli da kažu to je plemenita i pravièna misija. Durgi bi rekli da je to poèetak krize bez izlaza u Iraku”.

Medjutim, anketa koju su, posle zarobljavanja Sadama Huseina, sproveli Vašington Post i TV mreža ABC, ukazuje da veæi Amerikanaca nego ranije - oko 60 posto ispitanika, odobrava naèin na koji predsednik Buš rukovodi ratom u Iraku.

XS
SM
MD
LG