Linkovi

Hapšenje Mladiæa u interesu Srbije - 2003-11-13


«Njima trojici se mora suditi u Hagu i mora se uèiniti sve što je moguæe da oni budu uhapšeni i izruèeni Tribunalu. Mislim da je ti u interesu naroda Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Meðutim, to ne bi trebalo da oznaèi i kraj rada Tribunala za ratne zloèine poèinjne u bivšoj Jugoslaviji, jer još uvijek veliki broj optuženih - kako haških pritvorenika, tako i bjegunaca – èija se suðenja moraju okonèati. Smatram da bi bila velika greška – ukoliko bismo na bilo koji naèin izolovali pomenutu trojicu najvavažnijih optuženika koji su u bjekstvu i saopštili da se rad tribunala za ratne zloèine Hagu okonèava, èim njih trojica budu uhapšeni i izruèeni. Tribunal bi trebalo da okonèa posao tek kada se završe sudski procesi protiv najozloglašenijih optuženika. Ako se kaže da sudskim procesom protiv Mladiæa, Karadžiæa i Gotovine pred Haškim tribunalom, taj tribunal završava svoj mandat, onda se time podriva rad Tribunala, jer je veliki broj optuženih protiv kojih se proces takoðe mora okonèati. Moramo da završimo cjelokupan, a ne samo dio posla, kaže ambasador Šefer, koji trenutno predaje na Pravnom institutu Univerziteta Džordžtaun.

U razgovoru za Glas Amerike, ambasador Šefer objašnjava i da, ukoliko Kardžiæ, Mladiæ i Gotovina, ne budu uhapšeni – to moglo – ne samo da dodatno uslovljava finansijsku, veæ i politièku podršku Zapada Beogradu, Sarajevu i Zagrebu.

«Naši prijatelji na Balkanu moraju da shvate da apsolutno nije moguæe da vlada Sjedinjenih država, ili vlade zemalja NATO i Evropske unije – Srbiji na primjer progledaju kroz prste kada je u pitanju sluèaj Mladiæa. Vrlo je teško bilo kom zapadnom politièaru da objasni zbog èega podržava Beograd, dok istovremeno Beograd ne ispunjava kljuèni zahtjev – a to je upravo sluèaj generala Mladiæa. Takva pitanja, pogotovo kada je rijeè o bilateralnim odnosima Beograda sa Vašingtonom i zapadnim zemljama uopšte, ne mogu ostati otvorena, jer to politièki posmatrano nije moguæe. Dok god se taj i slièni problemi ne riješe, pomoæ i podrška biæe uslovljavani. Prosto zbog toga što bi - u suprotnom - Zapad bio optuživan za dvoliènost i licemjerje», kaže ambasador Šefer i istièe da bi, upravo zbog toga, sluèaj generala Gotovine mogao da ugrozi prijem Hrvatske i NATO i Evropsku uniju.

«Hrvatska bi to pitanje trebalo da pokuša da vidi iz perspektive vlada država èlanica NATO i Evropske unije. Ako vlada nema moguænost da uhapsi i izruèi najtraženijeg bjegunca, onda se zakljuèuje da ta vlada ne može biti vlada države koja je èlanica NATO-a ili Evropske unije. I NATO i Evropska unija snažno podržavaju koncept vladavine zakona, tako da je praktièno nemoguæe da zatvore oèi pred èinjenicom da se optuženici slobodno kreæu po Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini», kaže profesor Šefer.

Amerièki ambasador za pitanja ratnih zloèina u admnistraciji predsjednika Klintona, takoðe ocjenjuje da je meðunarodna zajednica mogla mnogo više da pomogne lokalnom pravosuðu na Balkanu, kako bi pojedinim optuženicima za ratne zloèine veæ sada moglo da se sudi i pred nacionalnim sudovima. Tu prije svega mislim na pomoæ tim državama da ojaèaju meðusobnu saradnju, da stvore kvalitetne programe zaštite svjedoka i reformišu pravosuðe na naèin da se povjerenje u sudije i tužioce ne dovodi u pitanje. Meðutim, gledajuæi sa ove distance potrebno je još mnogo toga da se uradi – pogotovo kada su u pitanju program zaštite svjedoka i meðudržavna razmjena dokaznog materijala - da bi sudovi u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj uopšte mogli procesuirati sluèajeve koji se odnose na ratne zloèine. Zbog toga je vrlo važno da Meðunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju i dalje funkcioniše i da se saradnjom tog suda sa lokalnim pravosuðem takoðe ubrza proces prenosa postupaka protiv optuženih za ratne zloèine na nacionalne sudove»,kaže Dejvid Šefer.

Govoreæi o potencijalno skorijim procesima pred lokalnim sudovima - bivši ambasador Sjedinjenih država kaže da bi uz kvalitetan meðunarodni monitoring i veæu pomoæ donatora, nacionalni sudovi poput državnog suda u Sarajevu - mogli da organizuju procese protiv optuženih za ratne zloèine. «Obeæano je 18 miliona dolara za unapredjenje Suda u Sarajevu, èime se svakako poveæavaju moguænosti tog suda da sudi optuženim za ratne zloèine. U Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori veæ su i voðeni neki procesi protiv optuženih za ratni zloèin. Donatorska konferencija na kojoj bi se skupio novac za unapredjenje suda u Srbiji, još nije organizovana, a to bi bio vrlo važan podstrek pravosuðu u Srbiji. Sudije, tužioci, proces zaštite svjedoka... sve to su veliki troškovi sudskog procesa, èak i za medjunarodne standarde. Tako da mislim da bi donatorska konferencija za sud u Beogradu bila od velike pomoæi, ali dok Mladiæ ne bude izruèen Hagu, biæe teško Vašingtonu. Londonu ili bilo kome da pozovu na donatorsku konferenciju za pravosudje u Srbiji.

XS
SM
MD
LG