Pol Mekarti iz Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED) ocijenio je kako aktuelnu politièku zbilju Srbije obilježavaju politièki skandali i korupcionaške afere za koje se vrlo èesto optužuju visoki državni zvaniènici. Te afere negativno utièu na popularnost vlasti - a posljedica su rata izmedju vladajuæe DS i stranke G17 plus, jer je najveæi broj optužbi na raèun vladinih službenika uputio nedavno smijenjeni guverner Narodne banke Mladjan Dinkiæ. Analizirajuæi posljednja istraživanja javnog mnjenja, Mekarti je kazao da je evidento da je popularnost bloka koji je pokrenuo reforme nakon Miloševiæa znaèajno oslabila. Vladajuæa DS sporo odgovara na optužbe za korupciju i povezanost vlasti sa kriminalom i u politièkoj grupaciji koju predvodi ta stranka uoèava se nedostatak sposobnog lidera, kakav je bio pokojni premijer Ðinðiæ. Aktuelni predsjednik vlade Živkoviæ, po mišljenju struènjaka NED-a, neæe imati snage ni da na okupu zadrži manje stranke u koaliciji DOS. Stranci G17 preostaje da snagu izmjeri na parlamentarnim izborima, koje traži i DSS - partija koja - kako kaže Mekarti - ima stabilnu politièku bazu, ali ne i program koji nudi jasnu alternativu vladi. Mekarti je ocijenio i da novembarski predsjednièki izbori u Srbiji neæe uspjeti. Govoreæi o situaciji na Kosovu i predstojeæim pregovorima Prištine i Beograda, Mekarti je posebno upozorio na moguæe pogoršanje situacije na jugu Srbije, gdje - kako je rekao -djeluje ilegalna ANA. Mekarti je kazao i da medjunarodna zajednica mora staviti do znanja Beogradu da ukoliko želi da pristupi zapadnim integracijama “mora da dokaže demokratiènost društva - da lideri odgovaraju za svoje postupke, a ljudska prava i slobode, pravo na kritiku i sloboda medija moraju da se poštuju“.
Brus Džekson, èelnik organizacije Projekat demokratija u tranziciji kazao je kako je najveæa prepreka bržoj zapadnoj integraciji Srbije - sama Srbija, jer je “kao najveæi kandidat za ulazak u EU i NATO krajem osamdesetih, dozvolila da 15 godina kasnije, još èeka na prijem u Partnerstvo za mir“. Džekson je rekao i da Beograd mora iskoristiti svoju posljenju šansu i da mora uèiniti sve da u narednih 5 ili 6 godina nadoknadi bar dio propuštenog. Pobrojao i najveæe prepreke uspjehu srpske tranzicije - izolacija i nacionalizam. “Srbija je medju najizolovanijim državama u Evropi“, kazao je Džekson upozoravajuæi da je za svaki napredak neophodno realno sagledati posljedice velikodržavnog nacionalizma u Srbiji. “Beograd mora da krene prema Evropi, neophodne su radikalne - za neke i šokantno radikalne promjene. Ukoliko se to desi Srbija i Crna Gora æe do evropskih i transatlanskih struktura stiæi brže nego što je to bio sluèaj sa baltièkim državama“, ocijenio je Džekson.
Valda Vikmanis Keler iz Stejt dipartmenta saopštila je da se odnosi sjedinjenih država i Srbije i Crne Gore konstantno popravljaju i da Vašington procjenjuje da SCG ima kljuènu ulogu za stabilnost na Balkanu. Sjedinjne države na Balkanu podržavaju etnièko pomirenje, izgradnju institucija civilnog društva, tržišno orijentisane ekonomije i integraciju država Zapadnog Balkana u evroatlanske institucije. Kroz bilateralnu saradnju amerièka administracija pomaže borbu protiv trafikinga i organizovanog kriminala - problema koji su prisutni svugdje na balkanu, kazala je Valda Keler naglašavajuæi da su SAD trenutno najveæi strani investitor u SCG. Predstavnica Stejt Dipartmenta ukazala je i da je do znaèajnog napretka u odnosima Beograda i Vašintona došlo nakon transformacije Jugoslavije u Srbiju i Crnu Goru i nakon što je Vojislav Koštunica zamijenjen na mjestu šefa države. “Sjedinjene države“, kazala je Valda Keler, “podržavaju pristup SCG Partnerstvu za mir, ali Beograd i dalje mora imati u vidu uslove koje mu je postavio NATO - odustajanje od tužbe protiv alijanse i hapšenje i izruèenje Ratka Mladiæa.
Posebna panel diskusija održana je na temu “Reforme bezbjednosnih snaga. Vuk Jeremiæ, iz Ministarstva odbrane SCG govorio je o iskustvima uspostavljanja civilne kontrole nad vojnim snagama i posebno vojnim obavještajnim sektorom. Kazao je kako se za svega nekoliko mjeseci, od kako je ne èelo ministarstva odbrane došao Boris Tadiæ, suštinski promijenilo mnogo uobièajenih rutina, istakavši - izmedju ostalog - implementaciju novog modela javnih nabavki uvedenog radi obraèuna sa korupcijom u bezbjednosnom aparatu. “Za krupne reforme dobili smo podršku i armijskog kadra“, rekao je Jeremiæ navodeæi neophodnost što skorijeg pristupanja SCG partnerstvu za mir. Najavio je i skoro usvajanje nove vojne doktrine koja æe biti osnova daljeoj refomi vojske i koja æe kao bezbjednosne rizike tretirati terorizam, organizovani kriminal i druge regionalne izazove. Jeremiæ je istovremeno ponovio riješenost Beograda za punu i neodložnu saradnju sa Tribunalom u Hagu.
Roj Staford, sa nacionalnog univerziteta za odbranu, rekao je izmedju ostalog kako je uspjeh reformi vojske i odbrambenog sistema u Srbiji i Crnoj Gori kljuèan za èitav balkanski region. Dr Staford je govorio i o ratu protiv terorizma kao prioritetu aktuelne amerièke administracije istièuæi kako je zbog fokusa na Irak i Avganistan, administracija kontrolu nad procesom stabilizacije na Balkanu uglavnom prepustila Evropi.
Uèesnicima panela obratio se i srpski princ Aleksandar Karaðorðeviæ, istièuæi kako je normalizacija odnosa sa zapadom imperativ za Srbiju i kako je jedan od prioriteta - bolja bilateralna, naroèito ekonomska saradjnja beograda sa vodeæim zapadnim zemljama.