Linkovi

Razgovor sa Robertom Hanterom - 2003-08-31


“Za nas koji poseæujemo i pratimo kretanja u Evropi poslednje èetiri decenije, postignute promene su izvanredne. Kada danas putujete iz Francuske u Italiju skoro da ne možete da primetite granicu izmeðu te dve zemlje. Euro -- zajednièka valuta 12 zemalja Evropske Unije takoðe pruža izuzetne prednosti. I sve evropske zemlje, bez obzira na svoje kulturološke razlike -- za koje bih lièno želeo da ih i dalje zadrže -- kreæu se veoma efikasno ka zajednièkom cilju, ka stvaranju ujedinjenog kontinenta. To je davnašnji cilj Evropljana, koji se sada ostvaruje. U tom procesu je jedan od glavnih mehanizama bio NATO, èije èlanice su, pored zemalja Evrope, i Sjedinjene Države i Kanada. To je organizacija koja obuhvata najveæi broj zemalja. U nju æe se uskoro uèlaniti sedam novih evropskih zemalja, a preko Partnerstva za mir, sa NATO-m je povezan još veæi broj zemalja. Sve te zemlje žele da budu u NATO-u, jer taj savez pruža stvarnu bezbednost i u njemu su angažovane Sjedinjene Države. No, Evropljani takoðe postojano razvijaju sopstvenu spoljnu i bezbednosnu politiku. Oba procesa su, po mom mišljenu, potpuno u skladu sa NATO-om. Sve su to procesi koji pomažu raznolikim evropskim narodima da spoznaju da ih malo šta razdvaja i mnogo toga povezuje. Evropljani idu pravcem koji æe im obezbediti da se istorijska stradanja više nikada ne ponove“.

Da li æe jednom ujedinjena Evropa zbog svoje strukture i institucija okrenuti leða Sjedinjenim Državama?

“Smatram da su Sjedinjene Države i zemlje Evropske Unije, kao i ostale zemlje koje žele da joj se pridruže, meðusobno sudbinski povezane. Amerièka i privreda Evropske Unije su veæ tako isprepletene da se ne mogu razdvojiti i kada bi to neko želeo. Kultura nam je slièna, politièka uverenja takoðe, kao i duboka privrženost osnovnim ljudskim vrednostima i demokratiji. Takoðe delimo sliène strateške procene. Zbilja ne uoèavam neka fundamentalna razilaženja. Meðutim, pored svega toga, poslednji meseci su bili teški. Veæina Evropljana ne prihvata viziju koju nudi sadašnja amerièka administracija. Istina, neke vlade su se tome priklonile, posebno Britanija, ali ne sve. Protekli meseci su bili teški. Kojom brzinom æe biti prevazidjene te teškoæe zavisi od državnièke mudrosti, rekao bih mudrosti pojedinaca, na obe strane Atlantika. Tek smo na poèetku tog procesa. I, kada danas putujete Evropom, èesto èujete ono što sam u vreme Vijetnama mogao da èujem: “Ne sviða nam se politika amerièke vlade, ali Amerikance volimo”.

“Da li je taèna primedba sekretara za odbranu Ramsfelda o “novoj” i “staroj” Evropi?

“Ramsfeld je to usputno rekao na jednoj konferenciji za štampu i nije mogao da pretpostavi kakva æe se prašina diæi oko toga. Mislim da nije hteo da kaže da æe zemlje centralne Evrope zaseniti važnost drugih zemalja. Ali, primedba je sama za sebe postala vest. U stvari, Ramsfeld, koji je 72 godine star, kasnije je u šali rekao: “Kada si u mojim godinama kada kažeš “staro” to nije tako loša stvar. Smatram da su takve podele sasvim veštaèke. Amerika ne može da gradi svoju dalju buduænost bez Britanije, Francuske, Nemaèke, Italije, Portugala, Danske, Norveške -- svih tih i ostalih svojih tradicionalnih prijatelja. Sjedinjene Države neæe biti uspešne ni ukoliko ne pomognu dovršenje posla integracije tri nove èlanice NATO-a, Poljske, Maðarske i Èeške, kao i sedam zemalja koje su na pragu da budu primljene, i svih ostalih zemalja koje žele da izgrade slobodna, demokratska društva. Deo tog procesa obuhvata i integraiju kako Baltièkih tako i balkanskih zemalja.

XS
SM
MD
LG