Linkovi

Poslednji samit pod švedskim predsedništvom


Danas je u Briselu počeo posljednji samit evropskih lidera pod predsjedavanjem Švedske, samit koji bi trebao da obilježi kraj jedne i početak druge Lisabonske ere. Tu će priliku, kako se najavljuje, Švedjani iskoristiti kako bi još jednom pozvali evropske članice da daju svoj finansijski doprinos fondu koji bi pomagao slabije razvijenim zemljama svijeta da finansiraju promjene neophodne kako bi globalna borba protiv klimatskih promjena imala efekta. Tako će zvanični Štokholm medju prvima iz vlastite kase izdvojiti oko 800 miliona eura u zajednički fond koji bi, prema planu, trebao biti ukupno težak oko 7 milijardi eura.

Zadnje okupljanje šefova država ili vlada pod švedski predsjedavanjem i prvo pod Lisabonskim sporazumom počelo je danas kasno poslijepodne u Briselu. Ključne teme su finansijska kriza i klimatske promjene

"Švedsko predsjedništvo je od prvog dana na vrhu agende imalo finansijsku krizu i klimatske promjene. To je u glavnom fokusi ovog samita, problemi evropskih ekonomija i kako odgovoriti na konferenciju o klimi u Kopenhagenu. Ja ću svakako tražiti da evropske članice sudjeluju u fondu protiv klimatskih promjena. To je dobrovoljno, ali smo i rekli od 5 do 7 milijardi godišnje, a juče sam u Štokholmu predstavio i švedske cifre-više od četvrtine milijarde eura godišnje će dolaziti od nas, ali ja ću tražiti i da drugi učestvuju i nadam se da ćemo o tome postići sporazum”, kazao je švedski premijer i predsjedavajići Evropskim vijećem, Frederik Rajnfelt.

"Sama Evropa ne može mnogo učiniti, jer je riječ o problemu cijele planete. Zato čekamo na medjunarodni obavezujući sporazum, što je veoma važno. A za EU je neophodno da se brzo krećemo naprijed, prema zelenim tehnologijama, prema zelenoj ekonomiji. U svakom slučaju, biće to od koristi cijeloj Uniji", naglasio je predsjednik Evropskog parlamenta, Jirži Buzek.

"Vjerujem da skup u Kopenhagenu može biti uspješan. Važno je shvatiti da baš svi moraju u tome učestvovati, a EU je tu otvorila put svojim čvrstim obećanjem učešća. Nadam se na samitu dogovoru o finansiranju, pomoći najsiromašnijim i najugroženijim zemljama svijeta jer, da bi se prilagodile novim tehnologijama, njima treba pomoć, a mnogo je jeftinije zaštiti planetu sada, nego kasnije popravljati štetu", ocijenio je predsjednik Evropske komisije, Manuel Barozo.

Primjećeno je da evropske lidere ovaj put nisu pratili ministri vanjskih poslova. Po Lisabonskom sporazumu, koji se sada uhodava u praksi, ovakvi skupovi za razliku od dosadašnje prakse tumače kao "domaći" i tek ako bi na dnevnom redu bila neka od vanjsko-političkih tema, tada bi im se mogli pridružiti i ministri vanjskih poslova. S tim u vezi, krugovi bliski skupu ne isključuju mogućnost da lideri sutra, posljednjeg dana samita razgovaraju i o proširenju EU kojem su, uz prethodno ispunjenje oštrih kriterija, početkom sedmice podršku dali i ministri vanjskih poslova.


XS
SM
MD
LG