Linkovi

Američki konzervativci protiv zakona o klimatskim promenama


Prijedlog zakona o klimatskim promjenama, usvojen u Predstavničkom domu, po svemu sudeći je zastao u Senatu, s obzirom na to da ga veliki broj konzervativaca u Sjedinjenim Državama jednostavno ne želi. Američki analitičari objašnjavaju razlog za to.

Senatski Odbor za spoljnu politiku je prije nekoliko sedmica bio domaćin generalnom sekretaru UN-a Ban Ki Munu, koji odlučno ukazuje na potrebu smanjenja emisije štetnih gasova.

"Nijedna zemlja nije važnija od Sjedinjenih Država, kada je riječ o rješavanju problema klimatskih promjena", rekao je tom prilikom prvi čovek svetske organizacije.

Prijedlog zakona o klimatskim promjenama, koji predviđa smanjenje emisije ugljen-dioksida u Sedinjenim Državama, po svemu sudeći je zastao u Senatu, zbog reforme zdravstvene zaštite i finansijskog sektora. Klimatolog Džejk Šmit kaže da je brzo usvajanje snažnog zakonskog okvira ključno, ukoliko Sjedinjene Države žele da budu lider u zaštiti životne sredine.

"Da bi nas međunarodna zajednica smatrala pouzdanim igračem, moramo da imamo zakone koji potvrđuju našu riješenost".

Bijela kuća je najavila da će predsjednik Obama u Kopenhagenu predstaviti plan Sjedinjenih Država da smanje emisiju štetnih gasova, sa nivoa 2005, za 17 odsto do 2020. Dejvid Krojcer, ekonomista koji za konzervativnu Fondaciju "Heritidž" prati klimatske promjene, kaže da prijedlog zakona nailazi na prepreke u Senatu, kao što je to bio slučaj sa zakonskim prijedlogom u Predstavničkom domu.

"Problem je to što je prijedlog zakona u Predstavničkom domu usvojen tijesnom većinom, nakon dugih pregovora i političke trgovine, i to pred pauzu 4. jula. Kada su zakonodavci otišli na odmor, ispostavilo se da je prilično nepopularan".

Krojcer, kao i drugi konzervatici, smatra da će zakonski prijedlog kojim je predviđeno smanjene emisije ugljen dioksida koštati američku privredu hiljade milijardi dolara i da neće mnogo doprinijeti snižavanju globalne temperature. Takođe poziva predsjednika Obamu da u Kopenhagenu ne pristaje na obavezujuće rokove.

"Trebalo bi da pokažemo pravo liderstvo i kažemo da je to loš potez. Smanjenje emisije ugljen dioksida nametnuće troškove svjetskoj ekonomiji, koji daleko prevazilaze bilo kakvu korist".

Krojcer je takođe protiv prijedloga da razvijene zemlje pomognu u smanjenju zagađenja životne sredine u zemljama u razvoju.

"Američki građani nisu baš uvjereni da postoji problem globalnog zagrijavanja koji je dovoljno ozbiljan da bi se davali blanko čekovi".

Borci za zaštitu životne sredine, poput Dženet Larsen iz Instituta za ekološku politiku, kažu da je riječ o opasnom stavu.

"Koncentracija ugljen dioksida u atmosferi je izuzetno velika. Taj nivo ugljen dioksida možda nije postojao u proteklih 50 miliona godina, tako da očito zalazimo u nepoznatu teritoriju".

Jedan od ciljeva samita u Kopenhagenu je da utvrdi okvir za međunarodni sporazum koji bi obavezao države u oblasti klimatskih promjena. Eventualni sporazum bio morao da bude ratifikovan u Senatu da bi stupio na snagu u Sjedinjenim Državama.

XS
SM
MD
LG