Današnji dan, 1.decembar, je svakako dan koji će Evropska unija posebno pamtiti. Poslije gotovo deceniju dugih pregovora, dotjerivanja, propalih referenduma i političke trgovine, na snagu stupa prvi, uslovno rečeno, evropski ustav. Sa Lisabonskim sporazumom jačaju centralne evropske institucije što Uniju čini i kredibilnijim globalnim igračem. Uz ostalo, i proces proširenja bi sada trebao ići lakše sa definisanim funkcioniranjem i kapacitetima, što punopravno članastvo, ako ne čini bližim, onda bar jasnijim ciljem.
Nakon što su prije gotovo deceniju Evropljani, kojih je tada u društvu bilo tek 12, usaglasili se da im treba neki funkcionalniji okvir zajedničkog života, pa godinu dana prvi umovi Unije domišljali kakvog bi to moglo biti oblika, svima je hladan tuš došao 2005. kada su dvije ključne države Unije, Francuska i Holandija jasno referendumom rekle NE zjaedničkom ustavu, u strahu od gubljenja vlastitog nacionalnog identiteta. Ono što je nastalo nakon toga, suština je sadašnjeg Lisabonskog sporazuma, potpisanog svečano prije dvije godine a potom, sa dramatičnim zapletima, ratificiranog u 27 evropskih članica. Danas taj sporazum konačno stupa na snagu i u suštini donosi snažniju upravljačku ruku Briselu, ozbiljnije atribute vlade Evropskoj komisiji, predsjednika Evropskog vijeća, ministra vanjskih poslova i njegovog vanjsko-političkog servisa, kao i ozbiljno povećanje ovlaštenja Evropskom parlamentu.
"Ovo je dobar dan za Evropu. Sporazum čini Uniju više demokratskom, efikasnijom. Lisabonski sporazum daje nove ovlasti Parlamentu, gotovo dvostruko više prava da donosimo zakone, a jedno od ključnih polja gdje sada imamo ovlasti je poljoprivreda. Odlučujemo o potrošnji, što je do sada gotovo ekskluzivno bilo u rukama nacionalnih ministara, a poljoprivreda guta čak 40 posto evropskog budžeta. Uz ovo, Parlament će od sada imati uticaja i na sturkturne fondove EU. Dvadeset godina nakon demokratskih promjena u Centralnoj i Istočnoj Evropi i pada Berlinskog zida, kao prvi predsjednik Parlamenta koji dolazi iz tog područja a bio je umiješan u pokret Solidarniost, sa ponosom mogu reći da sada imamo set demokratskih i efektivnih pravila koja su u stanju da odgovore potrebama naših gotovo 500 miliona stanovnika", kaže predsjednik Evropskog parlamenta Jirži Buzek.
Čineći Evropu efikasnijom, bolje organiziranom, Lisabon stavlja preduvjete da se sa manje straha gleda prema onima koji još čekaju pred evropskim vratima. To nikako ne znači da će kriteriji oslabiti. Treba očekivati čak suprotno, ali svakako znači da će komunikacija na relaciji Brisel- kandidat ili potencijalni kandidat, biti jasnija i učinkovitija.