Linkovi

Serfati: Važnija uloga EU posle izbora predsednika


Simon Sefartiji, ugledni stručnjak za transatlantske odnose i saradnik Instituta za međunarodne i strateške studije u Vašingtonu, za Glas Amerike komentariše trenutno stanje američko-evropskih odnosa, kao i značaj izbora novog predsednika i šefa diplomatije Evropske Unije. Imenovanje predsednika i ministra inostranih poslova evropskog bloka, omogućava Uniji da igra krupnu međunarodnu ulogu, kaže Serfati.

„Najzad smo stigli do faze u kojoj najvažnija stvar nisu više pregovori o novom sporazumu, koji određuju šta institucije Evropske unije treba da postignu, već mere koje treba preduzeti u interesu građana Evrope, kao i na međunarodnoj sceni. Evropski predsednik će moći da predstavi građanima Evrope zajedničku evropsku politiku. Evropski ministar inostranih poslova moći će da predstavi svetu šta Evropa konkretno namerava da učini na međunarodnoj sceni. I Evropski parlament dobija veću legitimnost. Ukratko, Evropska unija ima šansu da postane kohezivnija i koherentnija.“

U sledećih nekoliko godina Evropa će pokazati da li može da bude efikasan globalni akter ili ne. Evropljani oduvek strepe da će Vašington u jednom trenutku da se okrene Aziji i zanemari svoje transatlantske partnere, kaže Serfati.

„To je stalna tvrdnja u poslednje tri, četiri decenije, koja se nikada nije pokazala tačnom. Činjenica je da postoji veliki broj pitanja koja treba da budu razmotrena i koja iziskuju akciju Vašingtona, ali mnoga od njih jednostavno nisu od prioritetnog značaja za Evropu. Istovremeno, na ovoj strani Atlantika postoji izvesna ravnodušnost prema događajima u Evropi, bez obzira što su Sjedinjene Držane predane svojim evropskim partnerima.“

Po rečima našeg sagovornika, dve strane možda nisu na istoj „spoljnopolitičkoj stranici, ali čitaju istu evroatlantsku knjigu,“ koja se sastoji od tri poglavlja: post-hladnoratovski period, period posle 11. septembra 2001, i post-modernistički period.

Prvo poglavlje iziskuje razmatranje naših odnosa sa Rusijom, Kinom, Indijom... državama u usponu, koje će do 2020. postati deo novog multi-polarnog okruženja. Poglavlje posle 11. septembra 2001. odnosi se na ratove u Iraku i Avganistanu, konflikt sa Iranom i Bliski istok. Post-modernističko poglavlje se odnosi na klimatske promene, pandemije, glad i globalnu ekonomsku krizu. Evropljani su fokusirani na ovo treće poglavlje, dok mi, ovde u Americi, čitamo drugo poglavlje koje Evropljane uopšte ne interesuje. Na prvo poglavlje samo povremeno obraćamo pažnju. Evropljani bi voleli da razgovaramo o Rusiji, a mi o Kini. Dakle, dve strane vide svet na isti način, ali nemaju iste prioritete.“

Predsednik Obama očekuje veću pomoć od Evropljana nego što je imao do sada, tvrdi Serfati.

„Gospodin Obama je izuzetno pragmatičan. Njegov stav je: "nemojte da mi govorite šta treba da činim, već mi recite šta vi možete da učinite dok radim na tome." Sa stanovišta Obamine administracije, Evropa još nije predočila u čemu i na koji način je spremna da se angažuje u svetu. To je razlog zbog kojeg je Obama pomalo nestrpljiv sa Evropljanima. On je neverovatno popularan u Evropi. U Nemačkoj, 92 odsto ljudi obožava Obamu. Međutim, to ni malo ne utiče na politiku Nemačke i njenu spremnost da stvarno pomogne u rešavanju pitanja koja Obama smatra bitnim, kako za Sjedinjene Države tako i za Evropu. To je slučaj i sa mnogim drugim evropskim zemljama.“

Od efikasnosti novih institucija Evropske Unije, predsednika i šefa diplomatije, zavisi budućnost transatlantskog partnerstva, zaključuje Simon Serfati.

XS
SM
MD
LG