Linkovi

Nelson: Pojačanje za Avganistan - bar za izvesno vreme


„U okviru preispitivanja strategije u Avganistanu, administracija veoma pažljivo razmatra preporuke vojnih komandanata, posebno, sekretara za odbranu, Roberta Gejtsa,“ kaže u razgovoru za naš program, predsednik konsultantske firme „Global Concepts and Communications“, Danijel Nelson.

„Mislim da svakako neće doći do povlačenja - to je isključeno. Mislim da će vojni komandanti dobiti najveći deo onog što su tražili, ali ne i sve što su tražili. Razlog je u tome što ne raspolažemo sa vojnim resursima koje bismo lako mogli da stavimo na raspolaganje, a da ne nanesemo štetu opštoj gotovosti armije i marinskog korpusa. Ukratko, mislim da će biti odobreno vojno pojačanje bar za izvesno vreme - možda tokom naredne godine ili dve. Sada je u Avganistanu razmešteno 68 hiljada američkih vojnika, a ukupan broj, posle pojačanja, mogao bi da se kreće izmedju 80 i sto hiljada. Mislim da je to najviše što bi Obamina administracija mogla da prihvati. Ali, administracija svakako ne namerava da trajno zadrži veći broj vojnika u Avganistanu,“ kaže Daniel Nelson.

Činjenica je da je čvrstina NATO-a danas na probi u Avganistanu kao nikada ranije, ističe Nelson:

„Gine znatan broj vojnika – ne samo američkih, nego i evropskih. NATO je sada zaista angažovan u ratu i pojedine zemlje članice pretrpele su, za njihove uslove, dramatične gubitke. Mnoge zemlje koje su želele da se pridruže alijansi, bivše komunističke države istočne Evrope, nisu to želele da bi išle u rat. Te zemlje su želele da NATO doprinese njihovoj stabilnosti i bezbednosti u odnosu na, recimo, Rusiju, a ne da budu angažovane u ratnom sukobu hiljadama kilometara daleko.“

Odgovarajući na pitanje o promenama u američko-evropskim odnosima posle stupanja predsednika Obame na položaj, Nelson kaže da se klima definitivno znatno popravila i da dodeljivanje predsedniku Obami Nobelove nagrade za mir verovatno predstavlja i odraz te promene:

„Medjutim, mislim da treba otvoreno reći da će percepcije globalnih problema na dve strane Atlantika i dalje biti različite što je bio slučaj i u ranijim periodima. Jednostavno, nije verovatno da će, na primer, francuska vlada, bez obzira da li je na njenom čelu Nikola Sarkozi ili neko drugi, videti svetske probleme identično kao vlada u Vašingtonu. Evropljani, generalno, posebno Nemačka, nisu dobro prihvatili američke kritike njihovih operacija u Avganistanu, bez obzira da li te kritike stižu iz američkih instituta, sa univerziteta ili od strane vlade. Moguće je da će preispitivanjem strategije u Avganistanu koju je preduzela Obamina administracije te razlike biti smanjene, ali nema sumnje da će u nizu pitanja Sjedinjene Države i Evropa i dalje zauzimati različite pozicije.“

„Ako ništa drugo, od januara 2009. kada je Obamina administracije stupila na dužnost, spremnost obe strane Atlantika da slušaju jedna drugu dramatično je porasla, umesto potpunog ignorisanja i antagonističkih odnosa tokom Bušove administracije i mislim da je to veoma dobrodošla promena,“ zaključuje Danijel Nelson.

XS
SM
MD
LG