Demokratski senator Džon Keri i republikanski senator Lindzi Gream, udružili su snage da bi izvršili pritisak na Kongres da usvoji sveobuhvatni zakon o klimatskim promenama. U komentaru objavljenom u listu "Njujork tajms", oni odbijaju da prihvate da Sjedinjene Države ne mogu da vode u tom pogledu. Senat krajem ovog meseca planira nekoliko pretresa o klimatskim promenama.
Na senatskom pretresu prošle
nedelje, stručnjaci su apelovali na Kongres da znatno poveća fondove za
najsiromašnije zemlje sveta, koje su i najranjivije na klimatske
promene, među kojima su pre svega afričke zemlje i Bangladeš i Haiti.
Stručnjaci su naveli da je Sudan primer katastrofalnih suša, a
Bangladeš primer opasnosti od poplava i podizanja nivoa mora, koje
klimatske promene dodatno pogoršavaju.
Prečasni Džim Bol, direktor
klimatske kampanje koju vodi Jevanđelistička ekološka mreža, kaže da
ubedljiva većina jevandjelista u Sjedinjenim Državama podržava snažnu
akciju.
"Klimatske promene pojačavaju prirodne katastrofe.
Poplave su veće, uragani snažniji, suše su teže. Svetu zaista nisu
potrebne nove žrtve prirodnih katastrofa", rekao je Džim Bol.
Piter
O'Driskol, izvršni direktor Action Aid USA, globalne organizacije za
borbu protiv siromaštva, kaže da klimatske promene donose dobre i loše
vesti.
"Dobra vest je to što je vlada Sjedinjenih Država sada
potpuno angažovana u tome. Loša vest je to što uticaj klimatskih
promena već uveliko remeti proizvodnju hrane, programe za
iskorenjivanje siromaštva i sisteme za hitno reagovanje u zemljama u
razvoju", kaže Piter O'Driskol.
O'Driskol kaže da oni koji su suočeni sa najtežim posledicama klimatskih promena, nisu tome mnogo doprineli.
"Možda
je najveća ironija klimatskih promena to što su oni koji su najjače i
najakutnije pogodjeni, najmanje odgovorni za ispuštanje štetnih gasova
koji pospešuju globalno zagrevanje", rekao je O'Driskol.
On kaže da su žene kao najsiromašniji pripadnici društva najpogodjenije
klimatskim promenama i da bi u procesu traganja za rešenjima trebalo
čuti njihov glas. O'Driskol je posebno pomenuo dve žene koje se bave
poljoprivredom, Džojs Tembenu iz Malavija i Asju Begum iz Bangladeša,
koje su direktno pogodjene klimatskim promenama, a bore se da ishrane
svoje porodice.
Takodje je ukazao da su pretresi u Senatu o klimatskim promenama važni za milione ljudi u svetu i da je hitno potrebno povećati fondove za programe prilagođavanja poljoprivrede.
Penzionisani
general vazduhoplovnih snaga Čarls Vold, bivši zamenik komandanta
američke Evropske komande, kaže da su klimatske promene postale i
pitanje nacionalne bezbednosti jer zaoštravaju nadmetanje za oskudne
izvore i mogu da pokrenu novi talas izbeglica.
"Preporučujemo
da američka vojska uključi klimatske promene u planiranje naše
nacionalne bezbednosti i da mi u Sjedinjenim Državama preuzmemo vodeću
ulogu u svetu. Putujući svetom, primetio sam da je potpuno očigledno da
se ništa u svetu neće dogoditi bez američkog vođstva, koje i svet
traži", rekao je Čarls Vold.
Vold je istakao da je tokom službe
u vojsci radio na razvojnim projektima u Africi i da je jedna studija u
to vreme potvrdila da je svaki dolar potrošen na prevenciju, donosio
uštedu od deset dolara. General tvrdi da isti princip treba primeniti i
sada, da bi se najsiromašnijim zemljama pomoglo da se pripreme za
klimatske promene.
Neke od mera o kojima su razgovarali članovi
pododbora su sađenje mangrovih stabala ili građenje nasipa na mestima
izloženim poplavama ili stvaranje plovećih bašta na određenim
prostorima i uzgajanje useva otpornih na sušu u sušnim predelima.