U sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku danas je održana redovna
sednica, na kojoj je razmatran novi tromesečni izveštaj generalnog
sekretara Ban Ki-Muna o situaciji na Kosovu. Bila je to ujedno i
poslednja sednica Saveta bezbednosti o Kosovu, pred raspravu o
legalnosti jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova, koja pred
Međunarodnim sudom pravde počinje 1. decembra.
U svom
obraćanju Savetu, šef diplomatije Srbije Vuk Jeremić pozvao je sve
članice Ujedinjenih nacija da dozvole Međunarodnom sudu pravde da
neometano razmatra taj slučaj i da u ovoj, kako se izrazio - presudnoj
fazi - radi bez dodatnih političkih pritisaka, što bi svakako
predstavljala nova priznanja jednostranog proglašenja nezavisnosti
Kosova. Ministar Jeremić naglasio je da će prvi put sve stalne članice
Saveta bezbednosti učestvovati u procesu pred sudom i da je ukupan broj
učesnika, koji će predstaviti svoje poglede u Hagu rekordan za taj sud.
"Nema mnogo sumnje da će zaključci suda imati dalekosežne
posledice na međunarodni pravni poredak", rekao je Jeremić i ponovio da
pozicija Srbije o statusu Kosova ostaje nepromenjena i da Srbija neće
nikad priznati jednostrano proglašenje nezavisnosti albanskih vlasti na
Kosovu, koje se dogodilo 17. februara 2008.
Prema rečima
ministra spoljnih poslova, Srbija veruje da neslaganja u vezi sa
statusom Kosova ne smeju da koče zajednički rad na poboljšanju života
svih stanovnika pokrajine i da je Beograd radio sa svim legitimnim
učesnicima na terenu na Kosovu, a da pri tom nije kršio odredbe svog
Ustava.
Kada je reč o lokalnim izborima, koji su na Kosovu
zakazani za 15. novembar. Jeremić je rekao da je legitimnost celog
izbornog procesa izgubljena time što kosovske vlasti nisu želele da
održe izbore u okviru Rezolucije 1244, što bi proces učinilo neutralnim
po pitanju statusa, nisu dozvolile nadzor OEBS-a i UN-a, zbog čega je
bilo nemoguće da ih Srbija podrži.
U zaključku, srpski šef diplomatije
je rekao da će Srbija nastaviti da radi zajedno sa međunarodnom
zajednicom na rešavanju svih nerešenih pitanja na Zapadnom Balkanu i
ponovio da, bez obzira što Srbija ostaje posvećena odbrani svog
teritorijalnog integriteta na miran način, ona takođe ostaje posvećena
ostvarivanju svog evropskog identiteta i da joj je i dalje strateški
prioritet članstvo u Evropskoj uniji.
S druge strane, ministar
spoljnih poslova Kosova Skender Hiseni istakao je da je od njegovog
poslednjeg obraćanja Savetu bezbednosti u junu, na Kosovu postignut
značajan napredak u oblasti izgradnje državnih institucija u skladu sa
demokratskim ustavom zemlje i na bazi preporuka iz sveobuhvatnog plana
dobitnika Nobelove nagrade za mir, Martija Ahtisarija. Hiseni je
podsetio da su u poslednja tri meseca još dve države - Jordan i
Dominikanska Republika - priznale nezavisnost Kosova, te da je potpisan
sporazum o članstvu u međunardonim finansijskim institucijama -
Svetskoj banci i MMF-u.
Hiseni je optužio vlasti Srbije da vrše
obstrukciju i mešaju se u nastojanja vlade Kosova da poboljša uslove
života za srpsku manjinu, s obzirom da Beograd podržava paralalne
strukture na severu.
"Vlada Srbije aktivno radi na
obeshrabrivanju pripadnike srpske zajednice da se integrišu u kosovsko
društvo i oni su pod stalnim pritiskom da bojkotuju kosovske
institucije i saradjuju s lokalnim i centralnim vlastima", rekao je
Hiseni navodeći da zbog toga najviše trpe sami Srbi na Kosovu.