Linkovi

Zaostavština pionira zelene revolucije


Čovek koji se smatra zaslužnim za spasavanje miliona ljudi od gladovanja šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka, umro je 12 septembra u 96. godini života. Norman Borlog je dobio Nobelovu nagradu za mir 1970. godine za svoj pionirski rad na uzgajanju pšeničnih vrsta otpornih na bolesti.

Danas se u Avganistanu funkcioneri bore da zaštite useve pšenice od velike nove pretnje. Gljivično oboljenje pod imenom U-G 99 razorilo je pšenične useve u Africi i kreće se preko centralne Azije. Duboko u svojim devedesetim godinama, Norman Borlog je ipak čuo taj apel za pomoć. On je predsedavao institutom posvećnim borbi protiv biljnih oboljenja.

„Ovo je nova vrsta organizama koji imaju moć da unište većinu sorti pšenice koje se uzgajaju širom sveta.“

Za Borloga to je bio povratak njegovim korenima. Počeo je da radi 1940-ih u Meksiku, uzgajajući useve imune na drugu vrstu pšeničnog parazita, koji je uništavao tamošnje useve. Medjutim, njegov veliki prodor je usledio kasnije, kad je uzgajao useve koji obilato radjaju, što je više nego utrostručilo žetve. Uzgajivači su ponovili taj uspeh sa pšenicom i rodjena je zelena revolucija, čime je osujećena glad predvidjena u Aziji 60-ih i 70-ih godina prošlog veka. Borlogu je za to dostignuće dodeljena Nobelova nagrada za mir. Prema rečima njegovog kolege Rena Vanga, Borlogov legat je njegov naučni pristup uzgajanju useva.

Po meni je njegovo najvažnije dostignuće to što je putem svojih doprinosa i primera, kao i ličnog angažovanja, taj pristup primenjen na globalnom nivou.“

Vang je direktor globalne mreže 15 istraživačkih centara koji su proistekli iz Borlogovog rada. On kaže da je Borlog takodje bio njegova lična inspiracija.

„Ono što me je impresioniralo je njegova ogromna energija. Neumorna i nepokolebljiva predanost i strast da pokaže i razgovara sa poljoprivrednicima na farmama uticala je na sve nas u to vreme. On je uvek želeo da bude odlučan i poboljša život farmera.“

Borlogova energija i predanost su trajali čitav njegov život. Na 95. rodjedan 25. marta 2009. godine on je izjavio za Glas Amerike da rad na povećanju količine useva mora da se nastavi.

„Svake godine dodajemo 84 miliona ljudi na planeti Zemlji.“

Čitavog svog života, Borlog je čvrsto verovao da posao ishrane sveta ne bi mogao biti obavljen bez hemijskih djubriva i pesticida – što je gledište koje je izazvalo kritiku ekologa. U intervjuu datom 1971. godine, on je odgovorio kritičarima insekticida DDT, koji je kasnije zabranjen u Sjedinjenim Državama:

„Veoma sam ponosan što sam Amerikanac, ali me isto tako plaši ova histerija. Ako uklonimo DDT, sledeći će biti insekticidi i nakon toga hemikalije koje uništavaju korov, i fungicidi, a potom i djubriva, ukoliko se histerija nastavi. A kad se to dogodi, Sjedinjene Države će uvoziti hranu, ali neće imati odakle da je uvezu.“

Borlog je donekle izmenio svoja gledišta u kasnijim godinama i predvodio nastojanja da se smanji preterana upotrebe insekticida i djubriva. Medjutim, njegova pokretačka snaga bila je predanost ishrani sveta. Njegov legat živi i dalje u prvim borbenim redovima za ishranu gladne planete.

XS
SM
MD
LG