Linkovi

EU očekuje da će Irska usvojiti Lisabonski sporazum


Kako se približava drugi oktobar, datum za kada je zakazan drugi irski referendum o Lisabonskom sporazumu, raste temperatura oko pitanja irske, ali i evropske budućnosti. Za države regiona, koje u evropskoj čekaonici iščekuju završnicu priče o Lisabonu, rezultat referenduma bi mogao biti najjasnija poruka o osnovanosti nade da će jednom postati dio evropske porodice.

Svi koje interesuje sudbina Evropske unije, njenog funkcionisanja i proširenja, sa pažnjom prate završnicu određivanja Evropljana prema Lisabonskom sporazumu, koji jedni nazivaju prvim evropskim ustavom, a drugi najmanjim mogućim presjekom zajedničkih interesa evropskih članica. U svakom slučaju, do stupanja na snagu Sporazuma ostala je još jedna, ključna stepenica, ponovljeno izjašnjavanje Iraca o njemu, istih onih koji su juna prošle godine odbacili Lisabon i ideju snažnijih evropskih veza i briselske koordinacije.

Sada, 40-tak dana pred ponovljeni referendum, prave se kalkulacije i predvidjanja. Od kako su evropski lideri na posljednjem samitu u Briselu, juna ove godine, uobličili ustupke Dablinu, poput garancija da se Unija neće miješati u pitanja poput važeće zabrane abortusa u Irskoj ili dosadašnjeg irskog neučestvovanja u evropskim vojnim misijama, šanse za uspjeh referenduma su ozbiljno porasle.

Ovih dana ih osnažuju izjave i iz nekih od vodećih irskih kompanija poput Rajanera, niskobudžetne aviokompanije, koja je objavila kako će podržati glasanje u korist Lisabonskog sporazuma, te irske ekspoziture kompjuterskog giganta Intela, koji, i pored nedavne milionske kazne koju je zbog monopola morao platiti Evropskoj komisiji, u Lisabonskom sporazumu vidi jedinu šansu za Irsku. U suprotnom, biće to zemlja nesigurnosti koja će odbijati investitore, uvjereni su irski menadžeri američke kompanije.

U samom Briselu su uvjereni da su učinili sve kako biu uvjerili Irce da glasanje za Lisabon znači i glasanje za bolju budućnost same Irske. U tom smislu je evropske garancije Dablinu vidio i prvi predsjednik Evropske komisije, Manuel Barozo.

"Ovo daje sve garancije koje su Irci tražili, te me čini sigurnim da ćemo na ponovljenom irskom referendumu imati DA kao rezultat. Bilo bi savršeno kada bi se ovim rezultatom zaključio i mandat Komisije od 2004. do 2009. godine, u kojem smo imali i do sada najveće proširenje Unije. Sada sam veoma uvjeren u uspjeh jer je irska vlada praktično dobila sve garancije koje je tražila i sada imaju najbolje uslove da Irce ponovo pitaju da iskažu svoje mišljenje o Lisabonskom sporazumu".

Iako se u Briselu tvrdi da priča o Lisabonu nije u direktnoj vezi sa sudbinom proširenja na Zapadni Balkan, jer bi se trebala razriješiti prije nego bilo ko sa Balkana pokuca na evropska vrata, niko ni ne poriče da bez zaživljavanja Lisabonskog sporazuma, nadati se početkom naredne godine, nema prostora ni za bilo kakve planove ni nadanja zapadnobalkanskih država da će u skoro vrijeme postati dio evropske porodice.

XS
SM
MD
LG