Linkovi

SAD: Obnovljena debata o "rasnom profilisanju"


Nedavno hapšenje afroameričkog profesora sa Univerziteta Harvard, Henrija Luisa Gejtsa, od strane belog policajca ponovo je podstaklo debatu o odnosima pripadnika manjinskih grupa i policije u Americi. Narednik Džejms Krauli izjavio je da se profesor Gejts ponašao buntovno, dok je Gejts tvrdio da je bio žrtva takozvanog „rasnog profilisanja“ i da je uhapšen zbog boje svoje kože, a ne zbog ponašanja. Predsednik Obama je pozvao Kraulija i Gejtsa da se neformalno sastanu u Beloj kući kako bi ublažili medjurasne tenzije.

Hapšenje profesora sa Harvarda, Henrija Luisa Gejtsa, i njegove optužbe za rasizam protiv belog policajca Džejmsa Kraulija ponovo su podstakle debatu o „rasnom profilisanju“ u Americi. Šef Nacionalnog udruženja crnačkih policijskih i pravosudnih službenika, Čarls Vilson, kaže da suviše često policija zaustavlja, ispituje ili hapsi ljude na osnovu boje njihove kože, a ne stvarnih dokaza:

„Policijske službe su uvek imale predrasude prema ljudima obojene kože i ljudima sa niskim primanjima i to morate da prihvatite kao činjenicu.“

„Rasno profilisanje“ je praksa oslanjanja na rasne ili etničke karakteristike odredjene osobe prilikom odlučivanja da li je verovatno da je ta osoba počinila krivično delo. Na primer, statistički podaci pokazuju da je mnogo veća verovatnoća da će policija zaustaviti crne vozače i pretražiti njihova kola negi što je slučaj sa belim vozačima.
Skot Njuman, hotelski menadžer iz Vašingtona, kaže da se to desilo i njemu:

„Policija me zaustavila bez ikakvog razloga pošto nisam vozio prebrzo. Ispreturali su ceo automobil bez razloga tražeći drogu, ili nešto drugo. Ništa nisu našli.“

Pol Batler, bivši federalni tužilac, a sada profesor na pravnoj školi Univerziteta „Džordž Vašington“, priseća se da je bio uhapšen ispred svoje kuće posle spora sa komšijom oko mesta za parkiranje.

„Kada je policija došla videli su crnca i čim su me ugledali hteli su da me uhapse - nisu čak hteli ni da čuju šta sam govorio.“

„Rasno profilisanje“ od strane policije komplikuju dodatni faktori, poput klasne pripadnosti i načina ophodjenja. Kolumnista Stiven Smit kaže, da su, mada je ostvaren napredak u rasnim odnosima, kontakti izmedju crnaca i policije i dalje komplikovani:

„Prva stvar koja crnoj osobi pada na pamet je da očekuje i sumnja da je rasno proifilisana. To je jednostavno - realnost“

Prema podacima Ef-bi-aja broj hapšenja crnaca je sedam puta veći u poredjenju sa belcima. Prema nedavnoj anketi mreže ABC, većina crnaca smatra da ne dobija ravnopravan tretman od strane policije u poredjenju sa belcima. U nekolko saveznih državca crnci su dobili parnice protvi policije u takvim slučajevima.

Rebeka Hedon, advokat u Američkom udruženju za gradjanske slobode, kaže da je rasno profilisanje svakako uticalo na sukobe aktivista za gradjanska prava i policije 60-ih godina prošlog veka, ali da se od tada situacija donekle poboljšala:

„Mnogi policajci se ponašaju potpuno profesionalno, ali nažalost i dalje ima onih koji imaju rasne predrasude i pribegavaju rasnom profilisanju.“

Pit Rubino, penzionisani oficir policije države Njujork, kaže da se situacija popravila, ali da je potrebno još dosta poboljšanja. On medjutim, navodi da su policajci bili uznemireni optužbama za „rasno profiisanje“ u slučaju profesora Gejtsa.

„Ovakve situacije utiču na njih jer i oni su ljudska bića. Kada odgovaraju na pozive – sada je tu i izvestan osećaj opasnosti.“

Policijska služba u Kembridžu u Masačusetsu, čiji pripadnici su uhapsili profesora Gejtsa, jedna je od mnogih širom Amerike, koja organizuje specijalnu obuku, kako bi pomogla policajcima da bolje razumeju kulturološke razlike, da smire napete situacije i suoče se sa negativnim percepcijama.

XS
SM
MD
LG