Linkovi

Bruton: Francuzi i Nemci protiv širenja EU bez Lisabonskog sporazuma


Prema rečima ambasadora Evropske Unije u Sjedinjenim Državama, Džona Brutona, dve vodeće evropske zemlje saopštile su da će se protiviti daljem proširenju Evropske Unije, ukoliko ne bude usvojen novi evropski Ustav, odnosno Lisabonski sporazum o prestrojavanju 27-članog evropskog bloka.

Evo, šta u ekskluzivnom intervjuu za "Glas Amerike", šef diplomatske misije Evropske komisije u Vašingtonu kaže o daljem proširenju Unije, posebno prijemu zemalja Zapadnog Balkana.

"Nije samo reč o tome da Zapadna Evropa treba da apsorbuje Istok, već Istok treba takođe da apsorbuje Zapad. Poljaci treba da se naviknu da saradjuju sa Francuzima, Rumuni treba da se naviknu da rade sa Britancima. Oko evropskog stola trenutno sedi mnogo više predstavnika nego ikada. 'Igranje šaha' je, da tako kažem, sada mnogo složenije, jer je šahovska tabla pretrpana figurama. Odnosi su mnogo kompleksniji i zato nam je potreban Sporazum iz Lisabona koji čini efikasnijim ustrojstvo i funkcionisanje Evropske Unije. Potrebno je da učinimo čvrstom Evropsku Uniju, koja rešava probleme brzo, ali na demokratski način. Proces preuređivanja Unije iziskuje vreme, dok svako novo učlanjenje izahteva određeno prilagođavanje", kaže ambasador Bruton i dodaje da su dve vodeće evropske zemlje saopštile su da neće podržati dalje proširenje ukoliko novi evropski ustav ne bude usvojen:

"Francuska i Nemačka su predočile da bez Sporazuma iz Lisabona, osim prijema Hrvatske, neće biti daljeg proširenja Evropske Unije. Međutim, i u slučaju uklanjanja takve političke rezerve, i dalje će razgovorima o prijemu novih članica morati da prethodi saglasnost svih članova Unije. Dovoljno je da Malta kaže 'ne', pa da više nijedna zemlja ne bude primljena. Unija je, u međuvremenu, obećala prijem nekolicini zemalja kao što je Turska. Pregovori sa njom napreduju uprkos nekim teškim pitanjima. Pregovori sa Hrvatskom su pred zaključenjem, preostaje jedino dogovor o pomorskoj granici sa Slovenijom. Još nekoliko balkanskih zemalja napreduju ka prijemu. To su bivša jugoslovenska republika Makedonija i Crna Gora. Island je takođe ovih dana podneo zahtev za prijem. Sve te zemlje biće uzete u obzir na osnovu ostvarenih rezultata. Medjutim, cilj je da dalje proširenje omogući očuvanje unutrašnje kohezije i dinamiku Evropske unije".


Na primedbu da bi zemlje kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo mogle da odustanu od daljih reformi ukoliko zaključe da ne postoje izgledi za dogledni prijem u Evropsku uniju, ambasador Bruton kaže:

"Mislim da su toga veoma svesni zvaničnici u Zapadnoj Evropi. Dobro su nam poznati, na primer, napori koje je sadašnja vlada u Srbiji uložila da zemlju usmeri ka Evropi. No, druge zemlje su učinile još više. Što se tiče Srbije, očigledno preostaju izvesni problemi, kao što je puna saradnja sa Haškim tribunalom. Ipak, mnoge zemlje Evropske Unije ističu da je Srbija postigla značajne pomake i da nastavlja tim putem. Postoji želja za daljim radom sa Srbijom. Bosna i Hercegovina, s druge strane zabrinjava, jer tamošnji politički lideri ne preduzimaju neophodne državničke korake, posebno u cilju istinskog međunacionalnog pomirenja. Očigledno je da stranci ne mogu da privole narode na takav čin. Stranci mogu da obezbede kontekst i pruže podsticaje, ali međusobno pomirenje mogu da ostvare jedino sami Bošnjaci, bosanski Srbi i bosanski Hrvati. Bosna mora da reši to pitanje pre nego što bude mogla da računa na evropsku propusnicu", naglašava Bruton.

Prema njegovim rečima nedavni predlog da se liberalizuje vizni režim za Crnu Goru, Makedoniju i Srbiju trebalo bi da bude podstrek za dalje približavanje te tri zemlje evropskom bloku.

XS
SM
MD
LG