Prema rečima ambasadora Evropske Unije u Sjedinjenim Državama, Džona Brutona, dve vodeće evropske zemlje saopštile su da će se protiviti daljem proširenju Evropske Unije, ukoliko ne bude usvojen novi evropski Ustav, odnosno Lisabonski sporazum o prestrojavanju 27-članog evropskog bloka.
Evo, šta u ekskluzivnom intervjuu za "Glas Amerike", šef
diplomatske misije Evropske komisije u Vašingtonu kaže o daljem
proširenju Unije, posebno prijemu zemalja Zapadnog Balkana.
"Nije
samo reč o tome da Zapadna Evropa treba da apsorbuje Istok, već Istok
treba takođe da apsorbuje Zapad. Poljaci treba da se naviknu da
saradjuju sa Francuzima, Rumuni treba da se naviknu da rade sa
Britancima. Oko evropskog stola trenutno sedi mnogo više predstavnika
nego ikada. 'Igranje šaha' je, da tako kažem, sada mnogo složenije, jer
je šahovska tabla pretrpana figurama. Odnosi su mnogo kompleksniji i
zato nam je potreban Sporazum iz Lisabona koji čini efikasnijim
ustrojstvo i funkcionisanje Evropske Unije. Potrebno je da učinimo
čvrstom Evropsku Uniju, koja rešava probleme brzo, ali na demokratski
način. Proces preuređivanja Unije iziskuje vreme, dok svako novo
učlanjenje izahteva određeno prilagođavanje", kaže ambasador Bruton i
dodaje da su dve vodeće evropske zemlje saopštile su da neće podržati
dalje proširenje ukoliko novi evropski ustav ne bude usvojen:
"Francuska
i Nemačka su predočile da bez Sporazuma iz Lisabona, osim prijema
Hrvatske, neće biti daljeg proširenja Evropske Unije. Međutim, i u
slučaju uklanjanja takve političke rezerve, i dalje će razgovorima o
prijemu novih članica morati da prethodi saglasnost svih članova Unije.
Dovoljno je da Malta kaže 'ne', pa da više nijedna zemlja ne bude
primljena. Unija je, u međuvremenu, obećala prijem nekolicini zemalja
kao što je Turska. Pregovori sa njom napreduju uprkos nekim teškim
pitanjima. Pregovori sa Hrvatskom su pred zaključenjem, preostaje
jedino dogovor o pomorskoj granici sa Slovenijom. Još nekoliko
balkanskih zemalja napreduju ka prijemu. To su bivša jugoslovenska
republika Makedonija i Crna Gora. Island je takođe ovih dana podneo
zahtev za prijem. Sve te zemlje biće uzete u obzir na osnovu ostvarenih
rezultata. Medjutim, cilj je da dalje proširenje omogući očuvanje
unutrašnje kohezije i dinamiku Evropske unije".
Na primedbu da
bi zemlje kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo mogle da
odustanu od daljih reformi ukoliko zaključe da ne postoje izgledi za
dogledni prijem u Evropsku uniju, ambasador Bruton kaže:
"Mislim
da su toga veoma svesni zvaničnici u Zapadnoj Evropi. Dobro su nam
poznati, na primer, napori koje je sadašnja vlada u Srbiji uložila da
zemlju usmeri ka Evropi. No, druge zemlje su učinile još više. Što se
tiče Srbije, očigledno preostaju izvesni problemi, kao što je puna
saradnja sa Haškim tribunalom. Ipak, mnoge zemlje Evropske Unije ističu
da je Srbija postigla značajne pomake i da nastavlja tim putem. Postoji
želja za daljim radom sa Srbijom. Bosna i Hercegovina, s druge strane
zabrinjava, jer tamošnji politički lideri ne preduzimaju neophodne
državničke korake, posebno u cilju istinskog međunacionalnog pomirenja.
Očigledno je da stranci ne mogu da privole narode na takav čin. Stranci
mogu da obezbede kontekst i pruže podsticaje, ali međusobno pomirenje
mogu da ostvare jedino sami Bošnjaci, bosanski Srbi i bosanski Hrvati.
Bosna mora da reši to pitanje pre nego što bude mogla da računa na
evropsku propusnicu", naglašava Bruton.
Prema njegovim rečima
nedavni predlog da se liberalizuje vizni režim za Crnu Goru, Makedoniju
i Srbiju trebalo bi da bude podstrek za dalje približavanje te tri
zemlje evropskom bloku.