Linkovi

Manjak kvalifikovanih prevodilaca za područje Avganistana u SAD


Predsednik Obama sprema se da pojača američko vojno prisustvo u Avganistanu za oko 21.000 vojnika i stotine civila, stručnjaka za različite oblasti od poljoprivrede do obaveštajnih aktivnosti. Kao i u slučaju Iraka, povećanje broja vojnika u Avganistanu zahtevaće zapošljavanje iskusnih lingvista. To međutim podrazumeva i oštru konkurenciju američkih vladinih agencija u sferi u kojoj je broj kvalifikovanih kandidata veoma sužen.

Svi znaju koliki problem predstavlja jezička barijera. U ratu, ona može da znači razliku izmedju života i smrti. Dok Obamina administracija povećava američko vojno prisustvo u Avganistanu, agencije kao što su CIA, vojska i Stejt Department obilaze zemlju tragajući za kvalifikovanim prevodiocima za dari i paštu, jezike koji se najviše govore u Avganistanu. Ron Sanders, šef kadrovske službe za sve američke obaveštajne agencije kaže:

"Situacija sa kojom se stalno susrećemo je – velika potražnja, oštra konkurencija medju agencijama, ograničena ponuda”.

Velika potražnja za prevodiocima na jezike kao što su arapski, dari, paštu, urdu i kurdski nastala je posle terorističkih napada 11. Septembra 2001, a još se povećala posle rata u Iraku. Međutim, učenje novog jezika – posebno teških, kao što su dari i paštu – može da traje više od godinu dana, i to da bi se savladale samo osnove.

Obamina administracija sebi ne može da dozvoli taj luksuz. Zato se vladine agencije okreću etničkim zajednicama u Americi kako bi našle ljude kojima su ti jezici – maternji. Erol Smit, zadužen za regrutovanje lingivsta za američku vojsku, kaže da su u ratnim zonama takvi ljudi mnogo korisniji od stručnih prevodilaca:

"Osoba koja potiče sa tog područja, a u pratnji je naših komandanata, može da uđe u sobu sa komandantom i samo na osnovu kulturnih nijansi, pokreta, načina na koji je neko odeven, može da proceni da li je u pitanju bezbedna sredina za komandanta ili ne, da li treba povući jedinicu ili sesti i pregovarati”.

Vojska ima na raspolaganju jedno sredstvo koje druge agencije nemaju – ona svojim regrutima može da ponudi ubrzani put do američkog državljanstva. Arapski je maternji jezik "narednika iks" – čije ime ne otkrivamo iz bezbednosnih razloga. Ona se prijavila u vojsku iz svoje zajednice u Njujorku, da kao prevodilac služi u Iraku. Osim što je prevodila, svog komandanta je podučavala o suptilnim kulturološkim razlikama, kao što je averzija muslimana prema psima, koje smatraju nečistim životinjama.

"Jednom prilikom smo došli na područje čiji su stanovnici prvog dana bili veoma neprijateljski nastrojeni, uopšte nas nisu toplo dočekali. Moj komandant se sastao sa lokalnim šeikom, i suština je bila u tome što nisu želeli da koristimo pse u svojim pretragama. A mi smo u svaku kuću u koju smo ušli ulazili sa psima”, kaže "narednik iks", koja je postala američki državljanin 4. jula 2007.

Druge agencije poput CIA-e imaju posebnu prepreku. Da bi ste radili u svetu tajnih obaveštajnih službi, bilo u SAD ili inostranstvu, već morate da budete američki državljanin i prođete strogu bezbednosnu proveru. Ron Sanders iz kancelarije direktora Nacionalne obaveštajne službe kaže da mnogi ljudi koji govore jezike kao što su dari, koji je sličan persijskom, paštu ili arapski – potiču iz sredina koje su navikle da se plaše obaveštajnih agencija.

Podatak o tome koliki je broj lingivsta potreban američkoj vladi za Avganistan je tajna, ali će zvaničnici u SAD verovatno morati da pod ugovorom angažuju lokalne stanovnike u Avganistanu, kako bi nadoknadili manjak lingvista.

XS
SM
MD
LG