Predsednik Obama sprema se da pojača američko vojno prisustvo u
Avganistanu za oko 21.000 vojnika i stotine civila, stručnjaka za
različite oblasti od poljoprivrede do obaveštajnih aktivnosti. Kao i u
slučaju Iraka, povećanje broja vojnika u Avganistanu zahtevaće
zapošljavanje iskusnih lingvista. To međutim podrazumeva i oštru
konkurenciju američkih vladinih agencija u sferi u kojoj je broj
kvalifikovanih kandidata veoma sužen.
Svi znaju koliki problem predstavlja jezička barijera. U ratu, ona može da znači razliku izmedju života i smrti. Dok
Obamina administracija povećava američko vojno prisustvo u Avganistanu,
agencije kao što su CIA, vojska i Stejt Department obilaze zemlju
tragajući za kvalifikovanim prevodiocima za dari i paštu, jezike koji
se najviše govore u Avganistanu. Ron Sanders, šef kadrovske službe za
sve američke obaveštajne agencije kaže:
"Situacija sa kojom se stalno susrećemo je – velika potražnja, oštra konkurencija medju agencijama, ograničena ponuda”.
Velika
potražnja za prevodiocima na jezike kao što su arapski, dari, paštu,
urdu i kurdski nastala je posle terorističkih napada 11. Septembra
2001, a još se povećala posle rata u Iraku. Međutim, učenje novog
jezika – posebno teških, kao što su dari i paštu – može da traje više
od godinu dana, i to da bi se savladale samo osnove.
Obamina
administracija sebi ne može da dozvoli taj luksuz. Zato se vladine
agencije okreću etničkim zajednicama u Americi kako bi našle ljude
kojima su ti jezici – maternji. Erol Smit, zadužen za regrutovanje
lingivsta za američku vojsku, kaže da su u ratnim zonama takvi ljudi
mnogo korisniji od stručnih prevodilaca:
"Osoba koja potiče sa
tog područja, a u pratnji je naših komandanata, može da uđe u sobu sa
komandantom i samo na osnovu kulturnih nijansi, pokreta, načina na koji
je neko odeven, može da proceni da li je u pitanju bezbedna sredina za
komandanta ili ne, da li treba povući jedinicu ili sesti i pregovarati”.
Vojska
ima na raspolaganju jedno sredstvo koje druge agencije nemaju – ona
svojim regrutima može da ponudi ubrzani put do američkog državljanstva.
Arapski je maternji jezik "narednika iks" – čije ime ne otkrivamo iz
bezbednosnih razloga. Ona se prijavila u vojsku iz svoje zajednice u
Njujorku, da kao prevodilac služi u Iraku. Osim što je prevodila, svog
komandanta je podučavala o suptilnim kulturološkim razlikama, kao što
je averzija muslimana prema psima, koje smatraju nečistim životinjama.
"Jednom
prilikom smo došli na područje čiji su stanovnici prvog dana bili veoma
neprijateljski nastrojeni, uopšte nas nisu toplo dočekali. Moj
komandant se sastao sa lokalnim šeikom, i suština je bila u tome što
nisu želeli da koristimo pse u svojim pretragama. A mi smo u svaku kuću
u koju smo ušli ulazili sa psima”, kaže "narednik iks", koja je postala
američki državljanin 4. jula 2007.
Druge agencije poput CIA-e
imaju posebnu prepreku. Da bi ste radili u svetu tajnih obaveštajnih
službi, bilo u SAD ili inostranstvu, već morate da budete američki
državljanin i prođete strogu bezbednosnu proveru. Ron Sanders iz
kancelarije direktora Nacionalne obaveštajne službe kaže da mnogi ljudi
koji govore jezike kao što su dari, koji je sličan persijskom, paštu
ili arapski – potiču iz sredina koje su navikle da se plaše
obaveštajnih agencija.
Podatak o tome koliki je broj lingivsta
potreban američkoj vladi za Avganistan je tajna, ali će zvaničnici u
SAD verovatno morati da pod ugovorom angažuju lokalne stanovnike u
Avganistanu, kako bi nadoknadili manjak lingvista.