Linkovi

Predsednik Obama zalaže se za bolje odnose sa muslimanskim svetom


Barak Obama kaže da je sa razlogom na kraju svoje prve posete Evropi u svojstvu američkog predsednika došao u Tursku.

„Neki ljudi su me pitali da li sam odlučio da odem u Ankaru i Istanbul kako bi poslao poruku svetu. Moj odgovor je jednostavno: Da“, rekao je američki predsednik.

Obrativši se turskim parlamentarcima Obama je rekao kako želi da ponovo obnovi poverenje ne samo izmedju Sjedinjenih Država i Turske, već čitavog muslimanskog sveta.

„Dopustite da kažem koliko god jasnije mogu: Sjedinjene Države nisu i nikada neće biti u ratu sa islamom,“ rekao je Obama.

Predsednik je rekao da Amerika želi partnerstvo zasnovano na zajedničkim interesima i uzajamnom poštovanju. Američki lider je obećao da će slušati i tragati za zajedničkim stavom čak i u oblastima dubokog neslaganja.

„Ukazivaćemo poštovanje čak i kad se ne slažemo. Prenosićemo naše duboko poštovanje prema islamskoj veri, koja je tokom niza vekova učinila mnogo u oblikovanju sveta – uključujući moju zemlju. Amerikanci muslimanskog porekla obogatili su milje Sjedinjenih Država. Mnogi drugi Amerikanci imaju Muslimane u svojim porodicama ili su živeli u zemljama u kojima Muslimani čine većinu – kao što sam živeo i ja,“ rekao je američki predsednik.

Funkcioneri Bele kuće kažu da ovo nije predsednikov dugo očekivani govor muslimanskom svetu, mada se smatra za deo njegovog pružanja ruke pripadnicima islamske vere.
Većina njegovih poruka specifično se ticala američko-turskih odnosa.
Predsednik je govorio o Turskoj kao o jednom od kritičnih saveznika i važnom delu Evrope. On je naglasio njenu ulogu mosta izmedju dve kulture i njen jedinstveni položaj kao velike sekularne demokratije u kojoj je 99 odsto stanovništva muslimanske vere.

„Veličina Turske leži u vašoj sposobnosti da budete središtu dogadjaja. Ovo nije mesto na kojem se Istok i Zapad razdvajaju. Ovo je mesto gde se oni spajaju,“ rekao je Obama.

Predsednik Obama je dodao kako podržava nastojanje Turske da se priključi Evropskoj uniji, čemu se Nemačka i Francuska protive. On je rekao da Evropska unija nema od čega da strahuje, a mnogo toga da dobije priključenjem Turske.

„Evropa dobija a ne gubi raznolikošću etničkih grupa, tradicija i vere. Članstvo Turske proširilo bi i ojačalo temelje Evrope,“ rekao je Obama.

Predsednik je govorio ne samo o budućnosti Turske već i o njenoj prošlosti, aludirajući na možda najkontroverzniji trenutak u njenoj istoriji – masovna ubistva Jermena od strane otomanske Turske 1915. godine. Istoričari taj dogadjaj nazivaju prvim genocidom dvadesetog veka. Medjutim Turska tvrdi da su ti Jeremeni bili žrtve gradjanskog rata i da se ginulo na obe strane.

Dok je bio kandidat za predsednika, Barak Obama je rekao da će potpisati rezoluciju o genocidu nad Jermenima koju razmatra američki Kongres. Medjutim, u Ankari je rekao da će ostaviti lična gledišta po strani i pustiti Turke i Jermene da sami reše razlike u u gledištima.

„Saradjivaćemo na rešavanju tih pitanja na takav način da dve najvažnije strane – Turci i Jermeni - konačno nadju zajednički jezik na konstruktivan način,“ rekao je Obama.

Predsednik ni jednom nije upotrebio reč „genocid“ tokom boravka u glavnom gradu Turske, ali je primetio da su diskusije izmedju umešanih strana u toku i da on želi da te diskusije budu plodonosne.

XS
SM
MD
LG