Linkovi

King: Protekcionizam – najveća opasnost za ekonomski oporavak


“Mislim da će ekonomska kriza potrajati i da postoje neka teško rešiva pitanja”, kaže za “Glas Amerike” Luelin King, urednik i voditelj televizijske emisije “Hronika Bele kuće”. King je pre svega govorio o predstojećem samitu Grupe 20 u Londonu i globalnoj ekonomskoj krizi.

King: “Na londonskom samitu Grupe 20, imaćete tri izazova: prvi je Azija, koja nije deo ekonomskog kolapsa, ali trpi zbog gubitka tražišta u Evropi i Americi; zatim transatlanski blok, Sjedinjene Države i Britaniju, koji zagovara jak finansijski intervencionistički kurs; treći izazov je kontinentalna Evropa, koja je gnevna na Vašington i okrivljuje ga za sadašnju situaciju u kojoj postoje oprečni stavovi prema mogućem rešenju krize. Pored toga, od samita se očekuju brojni rezultati, koji ne mogu istovremeno da se realizuju. Ako budemo imali sreću, ostvarićemo dve veoma važne stvari: reogranizovaćemo Međunarodni monetarni fond i obezbediti više sredstava da bi mogao da preduzme hitne mere i spase zemlje trećeg sveta; i drugo, obustavićemo tendenciju nekih zemalja da uvode protekcionističke mere, što, po meni, predstavlja najveću opasnost za uspešan ekonomski oporavak”.

Glas Amerike: Kakve preliminarne mere bi se mogle preduzeti za ekonomski oporavak?

King: “Mislim da će ekonomska kriza potrajati i da postoje neka teško rešiva pitanja. Uzmite, recimo, predloženu međunarodnu finansijsku kontrolu, kojoj se protive Amerikanci, koji je tumače kao ograničavanje svog suvereniteta. Oni iz istog razloga, između ostalog, ne prihvataju ni Međunarodni krivični sud. Kako će onda Amerikanci prihvatiti međunarodne forume koji će njihovim bankama i finansijskim institucijama da kažu kako da se ponašaju, bez obzira na greške iz prošlosti. U svakom slučaju, doći će do oporavka ekonomije, ali je u međuvremenu opasno to što bi mogle da se donesu brzoplete odluke iz straha od neke nove ekonomske katastrofe. Bez obzira na to, ekonomski oporavak bi mogao da počne relativno brzo i neočekivano, a doći će sa osećanjem poverenja građana u ekonomiju, a time i u kupoprodajne aktivnosti”.

Glas Amerike: S obzirom da su politika i ekonomija nerazdvojivi, kako mnogi kažu, kakve bi mogle da budu posledice finansijske krize na globalna politička kretanja?

King: “Kao rezultat embarga arapskih zemalja na naftu 1974. godinie, 23 šefa države su smenjena s položaja. Takav šok se ovog puta ne očekuje. Najteže će biti pogođene male i nerazvijene zemlje, mada sa zakašnjenjem, što je upravo počelo da se događa, a što je zahvatilo razvijene zemlje daleko ranije. Ekonomske posledice po pojedinačne zemlje zavisiće od njihovog poslovno-finansijskog stanja i umešanosti u globalni bankarski sistem, a političke će upravo zbog ekonomije biti u regresiji. Olakšavajuća okolnost se ogleda i u činjenici da azijske banke ovog puta nisu u velikim nevoljama, ali njihova tržista – na primer američko i evropsko - jesu, jer su se smanjila i tu je njihov problem”.

Glas Amerike: Kako će, recimo, Sjedinjene Države istovremeno da se uhvate u koštac sa ekonomskom situacijom i problemima kakvi su Irak i Pakistan?

King: “Sjedinjene Države će postepeno početi da se povlače iz tih regiona. Vašington će nastojati da postigne neko izbalansirano rešenje sa Talibanom u Avganistanu, a od Pakistana ćemo da dignemo ruke, mada je to složenija situacija zbog nuklearnog oružja te zemlje i uticaja islamista. Ustvari, to će biti pretnja američkom reorganizovanju, pa i povlačenju iz većeg dela sveta, pošto se ideja o međunarodnom policajcu neće isplatiti i mislim da predsednik Obama ima takvu viziju razvoja događaja. On je, recimo, otvorio vrata saradnje Iranu, pa i drugim zemljama, a ko će proći kroz njih, to je drugo pitanje. Amerika ne može da bude prisutna širom sveta i to u ogromno skupim angažmanima, jer će je to iscrpeti”.

XS
SM
MD
LG