Linkovi

Alarmantno stanje okeana


Nacionalna nezavisna televizijska mreža u Americi ove nedelje je prikazala dokumentarni film o stanju svetskih okeana. Autori filma izneli su razne opasnosti koje prete morskim ekosistemima od Portugala do Severne i Južne Amerike, i od Grenlanda do Bangladeša.

Priča u ovom filmu počinje u portugalskom gradu Aveiro, iz koga su pre 400 godina krenuli prvi konvoji ribarskih brodova duboko u Atlantik. Na vrhuncu portugalskog ribarstva, krajem 20. veka, ulov ribe u tom području dostigao je 140 hiljada tona. Ali kada je ulov počeo da premašuje stopu reprodukcije riba, ribarska industrija je doživela krah. Karl Safina, iz Instituta plavi okean, kaže da to nije iznenađujuće.

"U ljudskoj je prirodi da se sa dobrim stvarima preteruje, a ribarska industrija to često čini. Njena istorija se sastoji od neprestanih uspona i padova. Čim se pronađe novo bogato područje, riba se lovi dok se potpuno ne iscrpi, a zatim se prelazi na neko drugo", kaže Safina.

Autori filma, Hol i Merilin Vajner, kažu da pad ulova ribe nije samo ekonomska katastrofa, već da razara i tkivo zajednice, kao što se desilo u Aveiru. "Plovili smo sa kočarima koji su satima vukli mrežu, a kada su je izvadili u njoj nije bilo apsolutno ničeg. Ali pored toga interesovala nas je i povezanost ribarstva sa načinom života lokalne zajednice koja je izgubila osnovu svoje egzistencije", pričaju oni.

Znake nade autori filma su pronašli u arhipelagu kraj južnih obala Floride, zvanom Draj tortugas. U poljima morske trave i korala, kraj tih ostrva i sprudova, živi 280 vrsta riba. Merilin Vajner kaže da će proglašavanje tog područja ekološkim rezervatom zaštititi morski svet od preteranog ribarenja i drugih ljudskih aktivnosti. "To je početak regeneracije, ali oni nisu shvatili da se rezervat ne može prepustiti samom sebi. Mora neprestano da se patrolira jer ljudi i dalje dolaze da love ribu", kaže ona.

U delu filma koji govori o Grenlandu, učesnici naučne ekspedicije otkrivaju da se glečeri koji pokrivaju veći deo te danske teritorije, kreću velikom brzinom – čak do 40 metara dnevno – što je zloslutan znak, kaže profesor na Univerzitetu države Mejn, Gordon Hamilton i dodaje da "će to pokrenuti naglo topljenje ledenog pokrivača, što nam se nikako ne dopada, jer bi veliki deo leda na Grenlandu mogao brzo da nestane".

Topljenje leda dovešće do porasta nivoa okeana i teško pogoditi sva priobalna područja, kaže autor filma, Hal Vajner. Njegova ekipa posetila je Bangladeš u sezoni monsuna, da bi dokumentovala taj problem. "Svake godine monsuni preplavljuju Bangladeš, tako da ponekad čak 10 miliona ljudi ostane bez krova nad glavom. Voda se vremenom povuče i oni se vrate svom životu. Ali ako nivo okeana poraste, ta voda se neće povući, što bi moglo da pogodi 60 do 70 miliona ljudi", objašnjava Vajner.

U ovom dokumentarnom filmu pokazano je i to kako oni koji donesu odgovarajuće odluke mogu da započnu sprečavanje pojave tih problema. Lokalni funkcioneri u državi Belize uveli su obalne straže koje su doprinele ponovnom povećanju populacije svoje "podvodne zvezde", ajkule-kita, najveće ribe na svetu, koja dostiže dužinu od skoro 20 metara. Te životinje su napustile područje Belizea jer je ribe kojom se hrane gotovo nestalo zbog preteranog ulova.

Nekadašnji ribari sada su se prekvalifikovali za rad u novoj grani industrije – ekoturizmu. "Ako malo izmenite svoje ponašanje i date šansu ribljem stanovništvu, isplatiće se višestruko. Razlika može da bude ogromna. Mislim da su ljudi počeli da shvataju da mogu da utiču na tu situaciju, što je vrlo dobro", priča Merilin Vajner.

Autori dokumentarca Stanje svetskih okeana nadaju se da će njihov film obavestiti i podstaći mnoge da počnu da razmišljaju o zaštiti morskih ekosistema. Film će uskoro početi da se prikazuje u školama i na televizijskim kanalima širom sveta.

XS
SM
MD
LG