Američka državna sekretarka Hilari Klinton obećala je danas, učestvujući na skupu NATO ministara u Briselu, da se na Balkanu neće ostaviti "nedovršen posao", upozoravajući na opasnost da region postane "dio prošlosti koja je zaboravljena". Vjeruje se da će više riječi o regionu biti tokom sutrašnjih susreta gošće iz Amerike sa zvaničnicima Evropskog parlamenta i Vijeća.
Pored svih tema globalne sigurnosti i razvoja euro-atlantskih odnosa, i Balkan se danas pominjao kao prostor koji se ne smije ispustiti iz vida. Američka državna sekretarka Hilari Klinton je, govoreći pred ministrima vanjskih poslova NATO, okupljenim na redovnom sastanku u Briselu, rekla kako je upravo sada Balkanski prostor u opasnosti da postane dio prošlosti koja je zaboravljena. S tim u vezi, ona obećava da neće dozvoliti da na Balkanu ostane nedovršen posao, s obzirom na sve šta se tamo zbilo 90-tih godina.
Za nju je dosta toga već učinjeno na Balkanu. Ne smije se dozvoliti da postignuti uspjeh propadne zato što posao nije dovršen, ukazala je Klinton šefovima diplomatija NATO članica.
Inače, kada je riječ o odnosima NATO i Rusije, vjeruje se da je upravo američko insistiranje na dubljim i konstruktivnijim odnosima sa Moskvom, prevagnulo da se unutar NATO slome otpori i donese odluka da se formalno obnovi funkcionisanje NATO ruskog sigurnosnog komiteta, čiji rad je bio "zamrznut" nakon ruske vojne intervencije u Gruziji.
Tu odluku je nakon skupa objavio generalni sekretar Jap de Hop Shefer, uz najavu kako će se rad NATO- ruskog vijeća na ministarskom nivou nastaviti nakon samita, planiranog za april ove godine. Shefer je naglasio da će Alijansa zatražiti od Rusije da u potpunosti ispuni svoje obaveze u pogledu Gruzije I povuče se iz oblasti iz kojih je obećala.
Nastojeći da umiri istočno-evropske i baltičke članice NATO, među kojima je Litvanija bila najupornija u blokadi normalizacije odnosa sa Moskvom, američka administracija otvara put obnovi veza sa Rusijom, između ostalog, i zbog vrlo praktičnih razloga- neophodan je nesmetan prolaz snabdijevanja američkih i NATO snaga u Avganistanu, prolaz koji vodi preko ruske teritorije.
U svakom slučaju, današnji izazovi nisu isti kao oni iz vremena hladnog rata, te tako nisu jednaka ni rješenja, naglašeno je. Uz ovo, upozorila je američka državna sekretarka, ono što djeluje u Bagdadu, ne mora imati uspjeha na Balkanu, to što djeluje u planinama Azije ne mora funkcionisati u Africi.
Inače, američka državna sekretarka i sjutra nastavlja briselske susrete, ovaj put fokusirane na odnose Amerike i Evropske unije. Očekuju je zvaničnici Evropskog parlamenta, kao i susret sa evropskom Trojkom u Vijeću ministara. Vjeruje se da bi taj skup, kojem će prisustvovati i visoki predstavnik EU, Havijer Solana, mogao biti prilika za više riječi i o balkanskom prostoru i aktuelnim prilikama, od progresa kakav su države Zapadnog Balkana načinile u stabilizaciji do euro-američke koordinacije u približavanju Balkana evropskim standardima. Praktičan primjer- završnice konsultacija Brisela i Vašingtona oko izbora Visokog predstavnika za BiH, gdje se, sada već sa sigurnošću, tvrdi da će ta funkcija ipak pripasti Austrijancu Vantinu Inzku.