Linkovi

Pineda: Srbija bi mogla da bude značajan regionalni izvoznik energije


Zamenica direktora Centra za globalizaciju, rizik i naučno istraživačku politiku pri Univerzitetu države Kalifornije, u Los Anđelesu, dr Marija Dubravka Pineda, u razgovoru za “Glas Amerike” razmatra faktore koji utiču na proizvodnju energije i njihov uticaj na ekologiju, kako u svetu tako i u Srbiji. Dr Pineda posećuje Srbiju u okviru naučne razmene Kalifornijskog i Ženevskog univerziteta sa Srbijom, o energetsko-ekološkim pitanjima.

Pineda: “Postoje brojni faktori koji utiču na proizvodnju i potražnju energenata. Jedan od glavnih je ekonomska kriza, koja snažno utiče na potražnju, posebno u zemljama kao što su Indija ili Kina, jedan od najvećih potrošača zbog svog intenzivnog privrednog razvoja. Drugi problem je da energetski izvori nisu podjednako rasporedjeni širom sveta, niti su rasporedjeni tamo gde su potrebni. Dakle, transport nafte i drugi troškovi igraju važnu ulogu. Treći faktor je sezonsko korišćenje energije, odnosno da li je to zimi radi grejanja, ili leti radi rashladjivanja, uključujući potrošnju energije u javnim i privatnim zgradama. Što se tiče ekologije, znamo da su istorijski izvori energije fosilna goriva, kao što je ugalj - glavni uzrok ispuštanja ugljendioksida i zagrevanja atmosfere. Pošto ćemo u doglednoj budućnosti morati da koristimo fosilna goriva, predstoji nam modifikacija načina za njihovo korišćenje”.

Glas Amerike: Početkom ove godine posetili ste Srbiju, kako ona reaguje na ove energetske i ekološke izazove?

Pineda: “Srbija ima velike prirodne resurse i prilazi rešavanju svojih energetskih potreba na izbalansiran način. Ugalj i fosilna goriva učestvuju sa oko 55 odsto u proizvodnji energije, dok se za ostatak koriste hidrocentrale, koje su proizvodjači čiste energije. Pored toga, Srbija ima mogućnost izgradnje novih hidrocentrala na reci Drini. Ona takodje ima zalihe uglja za narednih 300 godina, pa bi, ako nastavi ovim putem, mogla da bude značajan regionalni izvoznik energije. Sa novim ministrom ekologije Srbija je prošle godine počela da sprovodi novu, strožiju i dalekosežnu ekološku politiku. Ona je takodje potpisnik sporazuma iz Kjota, kojim se omogućava drugim zemljama da investiraju u Srbiji, kako bi dobila poene za smanjenje ispuštanja ugljendioksida, što je važan način za privlačenje novih investicija. Srbija takodje prolazi kroz proces kapitalizcaije svoje energetske industrije, nastojeći da pridobije strateške partnere za izgradnju elektrana, i privatizovala je svoj energetski sektor, što se odnosi na prodaju naftne industrije Rusiji, radi distribucije prirodnog gasa i izgradnje gasovoda preko njene teritorije. Srbija ima odličnu lokaciju, koju je teško mimoići, kao i potencijal za koriščenje alternativnih izvora, kao što su energija vetra i biomasa. Znači, Srbija bi mogla da kombinuje korišćenje fosilnih goriva, hidroenergije i biomase”.

Glas Amerike: Da li će Srbija u budućnosti moći da se oslanja na ugalj kao primarni izvor za proizvodnju električne energije?

Pineda: “Svaka zemlja mora da ispita mogućnosti kako može da dobije optimalnu korist od fosilnih goriva za konkretne energetske potrebe. Što se tiče uglja, Srbija će morati da se oslanja na svoje velike zalihe na površini i u dubini zemlje, koji su dobrog kvaliteta, da bi razvila novi način proizvodnje i nove energetske izvore. Na primer, savremena tehnologija za proizvodnju gasa od uglja ne zagađuje atmosferu, a uzgredni proizvodi mogu da se koriste u petrohemijskoj i drugim industrijama. To gorivo može da se transportuje iz Srbije rekama, pa bi na taj način u Srbiji mogla da se stvori energetska baza. Lokacija te zemlje, njeni prirodni resursi, plus mogućnost kombinovanja fosilnih goriva i hidro-energije, kao i korišćenja biomase – sve bi to moglo da stavi Srbiju u primarnu stratešku poziciju, ako bude napravila mudar izbor”.

XS
SM
MD
LG