Linkovi

Život i delo Džona Apdajka (1932-2009)


Jedan od najpoznatijih američkih književnika, Džon Apdajk, preminuo je 27. januara od posledica raka pluća u 77. godini života. Njegove pripovetke, pesme, eseji, romani, i kritike imali su ogroman broj poklonika svugde u svetu.

Tokom karijere koja je obuhvatila više od pola veka, Džon Apdajk je osvojio mnoge američke nagrade, uključujući Pulicerovu nagradu, Nacionalnu nagradu za književnost i nagradu Nacionalnog kruga književnih kritičara. Njegovo prvo objavljeno delo, zbirka pesama pod naslovom „Sklepana kokoš“, pojavilo se 1958. godine. Do kraja života Apdajk je objavio više od 20 romana i 12 zbirki pripovedaka. Većina tih priča najpre su objavljene u magazinu Njujorker, koji je štampao ukupno 862 njegova teksta.

Ali, prema rečima Roberta Silversa, njegovog dugogodišnjeg urednika iz Njujorške književne revije, Apdajk će najviše biti upamćen po njegovoj seriji romana o životu Harija Rabita Angstroma, izmišljenog vlasnika prodavnice automobila, iz jednog malog mesta u Pensilvaniji.

„Sam Apdajk potiče iz gradića Šilington, u Pensilvaniji. On je stvorio lik Rabita, pripadnika niže srednje klase, odraslog u magli američkog života, kome smo se vraćali svakih deset godina i u njemu prepoznavali promene u Americi – od konvencionalnih pedesetih, preko hipi šezdesetih, do na biznis usredsređenih sedamdesetih i osamdesetih. U svim tim knjigama nalazili smo posebnu eleganciju i lucidnost. Verovatno ni jedan drugi romanopisac nije imao taj dijapazon posmatranja,“ kaže Silvers.

Apdajk je jednom rekao da je njegova glavna tema bila protestantska srednja klasa van većih urbaoih sredina. Ali to ne znači da je njegovim pričama nedostajalo dramatike. Ja volim osrednjost, rekao je u jednom intervjuu. U takvoj sredini se sukobljavaju ekstremi, a nedorečenost caruje. Još jednom, urednik Robert Silvers.

„Ali, treba imati na umu da je Apdajk napisao i mnoge druge romane, u drugačijim oblicima i okruženjima. Napisao je jedan o kolonijalnoj Africi, jedan o jevrejskom piscu u Istočnoj Evropi, jedan o ženama u malom gradu u američkoj Novoj Engleskoj. To je značajan raspon različitih zamišljenih svetova,“ ukazuje Silvers.

Feminističke kritičarke često su se žalile da su Apdajkovi ženski likovi bili negativni i da se previše usredsređivao na jake muške karaktere. Apdajk je to odbacivao.

„Svi rastemo sa ženama. Kao prvo, nekoj majci ste sin. Nisam imao sestre, ali sam išao u školu sa devojčicama. Onda se oženite nekom od njih. Imam dve ćerke. Dakle, čitavog života sam bio okružen ženama. Štaviše, bavim se poslom u kome se žene veoma ističu. Stoga sam uvek smatrao da sam u prilično dobrim odnosima sa suprotnim polom, da veoma cenim taj pol i njegove mnoge vrline.“

Nekoliko Apdajkovih priča i romana adaptirano je za televiziju i film, uključujući roman Veštice iz Istvika. Mnoge njegove pesme takođe su privlačile obožavaoce i donele mu brojna priznanja. Ali, Robert Silvers kaže da bi Apdajka trebalo pamtiti i kao prvoklasnog kritičara, koji je samo za Njujoršku književnu reviju napisao više od 70 literarnih i umetničkih kritika.
Uprkos slavi, Džon Apdajk je živeo u jednom malom gradu, u državi Masačusets, gde je uživao u povučenom životu sa svojom porodicom, i u povremenim partijama golfa. U intervjuima je pažljivo nastojao da ne precenjuje svoj uspeh i da ne ispadne nadmen.

„Malo je toga na šta se žalim. Dozvoljeno mi je bilo da ’pevam svoju pesmu’ i ja sam nastojao da to činim vredno i na ispravan način. Sve slabosti koje moje delo ima mislim da su posledice mojih ograničenja. Jednostavno, nisam mogao da budem bolji nego što jesam.“

XS
SM
MD
LG