Izbor Baraka Obame za prvog afroameričkog predsednika ukazuje na sve
veću otvorenost demokratije Sjedinjenih Država, kaže Vidar Helgesen,
generalni sekretar IDEJE (IDEA), međunarodnog instituta za promociju
demokratije i unapređenja izbora, sa sedištem u Stokholmu. U ekskluzivnom intervjuu za "Glas Amerike" Helgesen takođe ističe da
Obamina izborna pobeda predstavlja demokratsku prekretnicu za Ameriku,
ali i za svet u celini.
Svet je izbor Baraka Obame
pozdravio nadom da će s njim doći do obnove multilateralizma i
vladavine međunarodnog prava, kaže Vidar Helgesen. Međutim, kao ekspert koji se bavi demokratskim procesima u svetu, on smatra da je
izbor prvog Afroamerikanca za predsednika doneo novu dimenziju
otvorenosti, ne samo američkom društvu nego i čitavom svetu:
„Njegov
izbor ukazuje na sposobnost Sjedinjenjih Država da se regenerišu,što
je izutetno impresivno. Važno je takođe istaći da je Obama prvi
globalni građanin u Beloj kući. On ima rodbinske veze sa Kenijom i
Indonezijom, a sam oličava etničku raznolikost, što znači da razume i
ceni etničke razlike. Verujem da je to veoma važna komponenta za
rukovodeću ulogu, u svetu koji je raznovrstan na svim nivoima“.
Fenomen Obame događa se i u drugim zemljama, kaže Helgesen:
„Vidimo
da u Evropi neke zemlje već postavljaju pitanje: 'Da li se tako nešto
može desiti kod nas? Da li bi emigrant mogao da bude premijer u našoj
zemlji?' Na nedavnim izborima u Roterdamu, u Holandiji, prvi put je za
gradonačelnika izabran pripadnik manjine, čovek rođen u Maroku. Njega
su odmah počeli da nazivaju 'holandskim Obamom'. U Nemačkoj, novi vođa
Zelene partije, pripadnik turske zajednice, takođe je nazvan 'nemačkim
Obamom'. Očigledno da Obamina izborna pobeda ima ogromnu simboličnu
vrednost i uticaj na evropsku javnost. Nadajmo se da će imati sličan
uticaj i u drugim delovima sveta“.
Amerikanci mogu s
pravom da se ponose svojom dugodišnjom tradicijom mirnog prenosa
vlasti, kaže Helgesen, jer do razbijanja kulturnih, verskih i rasnih
barijera obično dolazi posle žestokih borbi, krvavog otpora represiji i
ljudskih stradanja.
„Miran
prenos vlasti je veoma važan za demokratiju. Demokratija predstavlja
utakmicu ideja, ali ona takođe podrazumeva konzensus i poštovanje
pravila igre od strane svih aktera. U velikom broju zemalja vidimo da
politički kandidati i njihove stranke ne mogu da se slože oko tih
pravila i zato, ne retko, izborni rezultati dovode do postizbornih
osporavanja, trajnih tenzija, čak i krvoprolića. Istina, i tokom
američke izborne kampanje došlo je do oštre političke polarizacije, ali
čim su izbori završeni poraženi republikanski predsednički kandidat
Džon Mekejn nazvao je Obamu svojim predsednikom. Bio je to samo još
jedan dokaz izvanrednog poštovanja demokratije u Sjedinjenim Državama“.
Mnoge zemlje sebe smatraju demokratskim iako u njima vladaju predrasude
prema manjinama ili određenim kategorijama stanovništva, upozorava
Vidar Helgesen. On smatra da je u mnogim zemljama demokratija
hendikepirana zbog nedovoljne zastupljenosti žena u političkom životu.
„Demokratija
ne može da postigne svoj puni potencijal bez ravnopravnog učešća žena.
Manje od 20 odsto zemalja u svetu ima ne više od 30 odsto žena u svojim
parlamentima. To je očigledno problem, ne samo u nerazvijenim zemljama
nego u Severnoj Americi i Evropi, gde predstoji dugi put do ravnopravne
zastupljenosti žena u vladajućim strukturama“.
Generalni sekretar IDEJE takođe kritikuje zapadni način promocije demokratije u regionima kao što je Bliski Istok.
„Izbori
na palestinskim teritorijama i dolazak Hamasa na vlast bili su
rezultat, možda najslobodnijih i najpravednijih izbora održanih na bilo
kojoj arapskoj teritoriji. Očigledno da je nepoštovanje tog izbornog
rezultata od strane zapadnih zemalja stvorilo sliku kod mnogih Arapa da
Zapad ima dvostruke standarde prema muslimanskim zemljama. To je
takođe olakšalo autokratskim režimima u regionu da tvrde da je
promocija zapadne demokratije besmislena. I to svakako stvara teškoće u
promociji i izgradnji demokratije“.
Biće to još jedan
problem sa kojim će Barak Obama biti suočen kada bude zvanično postao
novi šef Bele kuće, zaključuje Helgesen.